Skip to main content

Berlin uskratio Francuskoj podršku u sporu sa SAD

Planeta 23. сеп 2021.
3 min čitanja

Nemačka je odbila da pruži podršku Francuskoj u diplomatskom sporu sa SAD, Velikom Britanijom i Australijom. Spor je nastao kada je Australija raskinula milijarde evra vredan ugovor o kupovini francuskih podmornica i odlučila se za podmornice sa američkom i britanskom nuklearnom tehnologijom.

Nemačka se ipak odlučila za pomirljiviji pristup. Spoljnopolitički stručnjak vladajućih nemačkih socijaldemokrata (SPD) Nils Šmit rekao je za portal Euraktiv Nemačka da je oštra reakcija Pariza razumljiva, ali da Nemačka nije zainteresovana za dalju eskalaciju i da želi da zadrži tesne odnose sa SAD i Velikom Britanijom.

Nakon što je Australija raskinula ugovor vreda 56 milijardi evra, Pariz je odgovorio nezapamćeno ošstro i u znak protesta opozvao svoje ambasadore u Kanberi i Vašingtonu.

Sa Francuskom se u sporu solidarisala i Evropska unija.“Jedna naša članica je tretirana na način koji nije prihvatljiv. Moramo znati šta se dogodilo, i zašto“, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Institucije u Briselu trenutno proveravaju da li treba odložiti Savet za trgovinu i tehnologiju, čije su osnivanje EU i SAD dogovorile i koji je istican kao primer inicijative koja podstiče transatlantsku saradnju. Ambasadori EU već su odložili pripreme za zasedanje tog saveta, koje je bilo zakazano za 29. septembar.

Međutim pojedine zemlje članice EU se ustežu da stanu iza Francuske. Nemačka, Austrija, Irska, Italija, Holandija i Danska su protiv odlaganja Saveta za trgovinu i tehnologiju, rekli su obavešteni izvori za EURACTIV.

Tako je Danska već odlučila da usporu stane na stranu SAD. Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je da „ne razume“ oštre rekcije iz Brisela i Pariza.

Nemačka se, sa druge strane, odlučila za nešto pomirlljiviji pristup.

Nemačko ministarstvo privrede je za EURACTIV saopštilo da odluku o odlaganju ili prekidu sastanka Saveta za trgovinu i tehnologiju donosi isključivo „Evropska komisija“. Istovremeno je, međutim, spoljnopolitički stručnjak vladajućih demohrišćana (CDU) Jirgen Hart upozorio da bi odlaganje tog sastanka bilo signal koji bi negativno uticao na transatlantske odnose.

„Slobodna trgovina je upravo u partnerstvu koje se zasniva na vrednostima, od vitalnog značaja da bi se savladali izazovi sa kojima se Zapad suočava“, rekao je Hart.

On je za EURACTIV naglasio i da je sada važno da kriza zmeđu Francuske i SAD bude što brže rešena. „Kao pouzdan partner kako Francuske, tako i SAD, Nemačka bi u tome trebalo da posreduje“, rekao je nemački poslanik.

Ipak, izgleda i kao da bi napetosti u skorije vreme mogle da budu prevaziđene, pošto su francuski predsednik Emanuel Makron i američki predsednik Đžo Bajden u telefonskom rezgovoru dogovorili da nastave konsultacije i da se sastanu krajem oktobra. Makron je rekao i da će se francuski ambasador sledeće nedelje vratiti u Vašington.

Bajden i Makron su se složili da bi „otvorene konsultacije između saveznika o pitanjima strateškog interesa za Francusku i evropske partnere omogućile izbegavanje te situacije“.

Bajden je potvrdio „strateški značaj angažovanja Francuske i Evrope u indijsko-pacifičkom regionu“.

I australijski premijer Skot Morison izjavio je da će biti „strpljiv“ da obnovi narušene odnose sa Francuskom. Morison je 22. septembra uveče u Vašingtonu rekao da je pokušao da stupi u kontakt sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, ali da razgovora još nije bilo.

„Ali, bićemo strpljivi. Razumemo njihovo razočaranje“, rekao je Morison.

Francuski i australijski zvaničnici prethodno su potvrdili i da spor oko podmornica neće poremetiti pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini Australije i Evropske unije.

SAD, Velika Britanija i Australija su prošle sedmice sklopile strateško partnerstvo, Aukus pakt, u indo-pacifičkoj zoni. Partnerstvo uključuje isporuku najmanje osam američko-britanskih podmornica na nuklearni pogon Australiji. Kanbera je zatim raskinula ugovor iz 2016. o kupovini 12 konvencionalnih podmornica na dizel i električni pogon, od kompanije Naval Group, u većinski državnom vlasništvu Francuske.

(EURACTIV.de, agencije, foto: Beta/AP)