Balkanska regija treba se posvetiti svome putu ka članstvu u Evropskoj uniji umjesto da se okreće ka savezu BRICS čije bi članice, posebno Rusija i Kina mogle iskoristiti svoj ekonomski utjecaj za provođenje drugih politika, smatraju sagovornici Al Jazeere.

Političari iz regije Zapadnog Balkana sve češće koriste BRICS (ekonomski dogovor Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike) kao protutežu euroatlantskim integracijama, naročito oni sa etnonacionalističke strane političkog spektra koji nastoje što više spriječiti put Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije ka EU-u.

Profesorica sa skopskog Fakulteta sigurnosnih studija Katerina Veljanovska Blaževska za Al Jazeeru kaže kako, iako na globalnom nivou brojne države pokazuju interes za BRICS naročito u smislu ekonomskih prilika, geopolitički i geohistorijski balkanski narodi trebaju u Evropi graditi svoja savezništva.

„Utjecaj Rusije i Kine na Balkan je evidentan, što može trasirati određeni smjer i percepciju budućih potencijalnih prilika za uključivanje nekih država u BRICS. Ipak je riječ o utjecaju koji se najčešće prezentira kroz ekonomska ulaganja, premda smo često svjedoci širenja dezinformacija, malignog utjecaja, što dovodi do rizika defokusiranja javnosti sa stvarne slike“, ističe sagovornica.

Koji su rizici za regiju?

Ona navodi kako svakako ima koristi, ali i rizika, kod sklapanja saveza i kada je potrebno poticati zajednički cilj i zajedničke interese.

„Priča o BRICS-u na Balkanu najčešće se sagledava iz perspektive povećanih investicija i potaknutog ekonomskog rasta i infrastrukture, transfera znanja i iskustava za razvoj novih trgovinskih potencijala, kao i kulturnih pogodnosti implementiranih u potencijalni razvoj turizma… Ali, ko može garantirati koliko će se sve to postići i pod kojim uvjetima i rizicima za regiju?“

Makedonska profesorica je kategorična: balkanska regija bi trebala usmjeriti sve potencijale da što prije ostvari svoju evropsku perspektivu, gdje već postoji ozbiljan napredak u provedbi direktiva i reformskim procesima koji bi se trebali fokusirati na dobrobit svih građana jer u konačnici oni su ti koji biraju jer su izravno pogođeni koristima.

„Smatram da ovu situaciju s BRICS-om treba shvatiti kao alarm institucijama EU da iznađu način da ubrzaju proces integracije u EU, tim više što su države Zapadnog Balkana na dugoj listi čekanja i stalno se šire liste dodatnih zahtjeva, kao što je slučaj sa Republikom Sjevernom Makedonijom. Svaka promjena geopolitičke situacije stvara uvjete za nove mogućnosti i implikacije direktnog utjecaja na globalnu politiku, pa ni ova nije iznimka“, dodaje Veljanovska Blaževska.

Kako se ne bi dovelo u pitanje određenje država regija da li su i dalje za euroatlantske integracije, one moraju to jasnije i konkretnije isticati kako bi javnost, u doba brzog prijenosa informacija i dezinformacija, imala bolji uvid u korake za napredak na tom putu, kaže ona.

„S druge strane, ovi narativi o alternativnom putu iz ekonomske i političke perspektive mogli bi utjecati i na uspostavljene diplomatske odnose sa Zapadom, ali i na ukupnu regionalnu sigurnost, stabilnost i saradnju na Balkanu zbog različitih interesa i perspektiva.“

Pokazatelj istočno-zapadne simetrije u Kazanju

Boris Varga, politikolog i novinar, govori kako su vodeće države BRICS-a, Kina i Rusija, više godina prisutne sa svojim jakim uticajem na Zapadnom Balkanu, te kako je rat u Ukrajini poremetio dinamiku globalnih promjena i ubrzao pojedine geopolitičke procese „koji bi se svakako dugoročno neminovno odigrali“.

„S jedne strane to jačanje uticaja globalnog juga u Evropi i istovremeno opadanje zapadnog i uticaja SAD-a u svetu. Zapad je bio zgrožen pompeznošću i odazivom lidera na Samit BRICS-a u Rusiji, ne računajući na zgroženost globalnog Juga podrškom Netanyahuovog rata u Gazi. To bi se moglo nazvati i svojevrsnom simetrijom, iako je opravdano diversifikacijom globalne ekonomije i finansija“, kaže za Al Jazeeru i u nastavku postavlja pitanje: ima li u BRICS-u mjesta za države Zapadnog Balkana?

„Svaka ponuda bio bi izazov pre svega EU, jer bi to bila ponuda njenim posebno nelojalnim kandidatima za sedenje na ‘drugoj stolici’. Verujem da o takvoj ‘stolici’ odavno razmišlja pre svega Srbija, a da bi je mogle slediti i druge države, čak i članice EU, poput Mađarske“, odgovara Varga.

Na pitanje da li bi moglo biti reperkusija sa Zapada na približavanje BRICS-u, ukazuje na primjer Turske.

„Tursko apliciranje za članstvo u BRICS-u pokazuje, s jedne strane, da Zapad nije previše osetljiv na članstvo u prilično heterogenom geopolitičkom forumu. Sa druge strane, takva privilegija Ankare je pojedinačno ekskluzivno pravo za jednog jakog člana NATO-a, što sigurno ne bi bio slučaj sa bilo kojom državom Zapadnog Balkana. Vojni potencijal trenutno je u nestabilnom svetu najjači glas i ključ za svaki međunarodni savez“, govori Varga.

„Primer Turske mogle bi da slede i druge države, poput Srbije, koja već opipava puls reakcija Zapada na BRICS. [Predsjednik Srbije Aleksandar] Vučić nije bio ali je, kako kaže, poslao četiri ministra na Samit BRICS-a u Kazanj. Srbija je najveći rusofil među kandidatima u EU, ali je Vučić trampio odanost Putinu za otvoreno pretvaranje Srbije u autoritarnu koloniju Zapada.“

„Vučić je spreman i da menja sedenje između EU i Rusije, na sedenje između EU i BRICS, kada za to dođe vreme i kad se za to stvore uslovi. Trenutno je Srbija u litijumskoj krizi, koja joj ograničava međunarodno laviranje, a i dobro zarađuje na trgovini oružja u ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku“, ističe sagovornik.

Svečani bal

Samit BRICS-a u Kazanju je pokazao da Putin ima punu podršku globalnog juga za samouništenje Rusije i zaglavljivanje Zapada u ratu u Ukrajini, navodi politolog i novinar.

„To je bio svečani bal posle kojeg će se car nesumnjivo pretvoriti u prosjaka od kojeg će sve članice BRICS-a imati koristi. Već sada ga imaju, jer Rusija jeftino prodaje svoje energente i trgovinski je okrenuta i zavisna od ‘saveznika’ iz BRICS-a. Kako Zapad neće dozvoliti da Ukrajina bude potpuno ratno poražena, jasno je da ni BRICS neće dozvoliti da u ovom ratu padne Rusija. Posebno od puške NATO-a.“

„Opasno će biti ukoliko Rusija bude imala i dalje uspeha na frontu, onda će se politička rusofila u svetu i ruske metode u Ukrajini pretvoriti na odobravanje najbrutalnijeg nasilja za rešavanje političkih pitanja. Od Južne Amerike, Afrike i Bliskog Istoka do Pacifika i mnoge krize koje tinjaju od Drugog svetskog rata mogle bi se ponovo razbuktati, poput Tajvana ili Korejskog poluostrva“, prognozira Varga.

Na kraju razgovora ističe kako SAD i EU i države BRICS-a imaju, prije svega, ekonomski interes dobre saradnje, ali su istovremeno i nemilosrdni konkurenti.

„Zato nije poželjno za kandidate u EU, posebno sa Zapadnog Balkana, da se integrišu u konkurentski savez. Nije u pitanju samo geopolitičko pregrupisavanje oko Ukrajine i odmeravanje, već i trgovinski ratovi, kakav sada tinja između EU i Kine.“

Ekonomski podaci ispred emocija

Jason Jay Smart, politički analitičar, dopisnik lista Kyiv Post te persona non grata u Moskvi, za Al Jazeeru kaže kako same špekulacije o članstvu ne bi trebale stvarati probleme.

„Umjesto toga, mislim da se veliki dio kontroverzi ne temelji na nesuglasicama u dobroj vjeri, već na ruskoj propagandi koja nastoji utjecati na lokalno stanovništvo“.

Kategoričan je u stavu kako je teško zamisliti šta bi bilo koja balkanska država dobila od BRICS-a.

„Koliko sam upoznat, sve zemlje Balkana više trguju sa članicama EU nego sa državama BRICS-a. Čini se nerazboritim da neka država svoju budućnost veže uz Brazil, Indiju itd., kada se nalazite na samoj granici Evropske unije, jedne od najmoćnijih unija u historiji. Donošenje mudrih odluka za budućnost zemalja trebalo bi se temeljiti na jasnim ekonomskim podacima, a ne na neutemeljenim emocijama.“

Na pitanje da li same špekulacije mogu stvoriti novo uporište članica BRICS-a na Balkanu za stvaranje nestabilnosti, ovaj analitičar kaže:

„Uzimajući u obzir da Balkan nije glavni trgovinski partner zemalja BRICS-a, vjerovatnije je da će Kina i Rusija jednostavno iskoristiti svoju mnogo veću veličinu kako bi ekonomski maltretirale balkanske nacije, nego da s njima stvarno budu partneri. Nema dokaza da će Rusija i Kina biti više prijateljski nastrojene prema Balkanu kao što su u svojim ekonomskim politikama u svojim ‘zemljama partnerima’ u Africi i Latinskoj Americi.“

(Al Jazeera/foto: Pixabay)