Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke poručila je, u utorak, da je “ukoliko Putin pobijedi u Ukrajini sledeća žrtva – Evropa” i naglasila da se ciljevi Kremlja nisu promijenili, ali ni spremnost Ukrajine da se i dalje hrabro bori.

“Dvije godina rata donijele su mnogo razaranja. Stav SAD je da se ništa nije promijenilo, a da se sve promijenilo. Ciljevi Putina se nisu promijenili, njegov cilj je da uništi Ukrajinu i njen identitet, to je genocidno po svojoj definiciji. Putin neće stati, to se takođe nije promijenilo”, kazala je Rajnke na panel diskusiji “Izazovi i prilike za mir u Ukrajini”, koju je organizovao Atlantski savez Crne Gore.

Ona je navela da su se, međutim, promijenili Zapad i Evropa.

“Sigurnosna arhitektura se promijenila, ona je osnažena. NATO, kao institucija se proširila i ujedinjenija je više nego ikada ranije. EU je snažnija i podrška zemljama kandidatima je jača. Mi ćemo ostati sve dok Ukrajina ne ostvari mir koji zaslužuje”, kazala je ambasadorka Rajnke.

Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasimenko zahvalio se Crnoj Gori na podršci ukrajinskom stanovništvu. On je upozrio da “ako Putin u Ukrajini bude uspješan neće se zaustaviti”.

“Apetiti Kremlja idu mimo granica Ukrajine, Evropa ne smije dozvoliti ucjene. Sada se radi o opstanku Evrope. Ruska agresija je najveća prijetnja po međunarodni mir i evropsku bezbjednost. Znamo da ako je Putin uspješan ovdje, neće stati. Ako padne Ukrajina, vjerujem da će se NATO uključiti u borbu sa Rusijom, kazao je Lojd Ostin. Pred sami početak rata ministar Koleba je govorio da bi početak rata izazvao ogromnu krizu. Rusiju moramo pobijediti u Ukrajini kako bi spriječili mnogo veću katastrofu u Evropi“, rekao je Herasimenko.

Ambasador Herasimenko poručio je da Ukajina “neće prihvatiti bilo kakvu ponudu da se preda”.

Ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović kaže da i dalje nemamo mir kao „izvjesnu kategoriju“. On poručuje da “ukoliko se popusti u Ukrajini mogu uslijediti sukobi širih razmjera na evroatlanskom području”.

“Citiram, evroatlansko područje nije u miru. Ovo je izazov za čitav slobodan svijet, NATO i EU. Ukrajina mora izaći kao pobjednik i biti čvrsto podržana. Za mir su potrebni pregovori, Ukrajina to ne može uradit kada su njene teritorije okupirane, jasno je da se Rusija sa tih teritorija neće povući”, naveo je Krapović.

Crnogorski ministar odbrane takođe je kazao da je najvažnija politička, finansijska i humanitarna pomoć Ukrajini i naglasio da države treba da jačaju sopstvene kapacitete kako bi poslali Rusiji poruku da bi “širenje sukoba skupo moglo da ih košta”.

“Jedan broj država regiona ne prati spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, a imaju javno proklamovane ciljeve da budu članica EU. Tu, u prvom redu, mislim na Srbiju i smatram da jednostavno takav pristup možda i predugo bio tolerisan od strane zapadnog svijeta. Smatram da je jedini garant trajne stabilnosti i trajnog i održivog mira na Balkanu potpuna i nedvosmislena integracija čitavog regiona i evroatlanske i evropske strukture”, naveo je Krapović.

Predsjednica Atlantskog saveza Crne Gore Milica Pejanović-Đurišić kazala je da ulazak u treću godinu ruske agresije na Ukrajinu pokazuje da se “Rusija uspješno prilagođava novonastalim okolnostima, kao i da pronalazi nove kanale za hibridno djelovanje”.

Ona ukuje da je cilj Kremlja ostao isti – “podriti Zapadne demokratske vrijednosti, podriti NATO alijansu”.

“Kremlj pokušava da izazove podjele kako u EU, tako i među transatlantskim partnerima kako bi ih doveo u situaciju da učine ustupke na račun Ukrajine i to ustupke teritorijalnog i političkog karaktera”, kazala je Pejanović Đurišić.

Pejanović Đurišić, takođe, podsjeća da se Crna Gora usaglasila sa EU povodom uvođenja ekonomskih sankcija Rusiji.

“Takođe, od početka sukoba Crna Gora je, u skladu sa podacima Kancelarije UN-a u Crnoj Gori, primila više od 95.000 Ukrajinaca, a više od 34.000 je onih koji su odlučili da ostanu u Crnoj Gori. Vlada je produžila privremenu zaštitu za ukrajinske izbjeglice do marta ove godine. Uporedni podaci pokazuju da smo primili najveći broj izbjeglica iz Ukrajine u odnosu na broj stanovnika, čime je još jednom pokazan visok stepen solidarnosti prema ljudima u nevolji”, kazala je ona.

Radulović: Putin u Rusiji, Vučić na Balkanu

Predsjednik Evropskog pokreta Crne Gore Momčilo Radulović kazao je da se procjenjuje da, u ovom trenutku, “rat Ukrajinu dnevno košta između 200 -250 miliona eura. Shodno tome on kaže da “cifra pomoći Ukrajini mora biti znatno veća, ne ispod 800 miliona, do milijarde dnevno”.

Prema riječima Radulovića “ono što je Putin u Rusiji, to je Aleksandar Vučić na Balkanu”.

“To je ista metodologija, to je ista praksa. Razlikuju se samo u jednome, a to je da Vučić nema nuklearnu bombu. Sada zamislite da Vučić ima tu nuklearnu bombu, kako bi izgledao politički ambijent na Zapadnom Balkanu. Srećom, Vučić nema ni tolike vojne snage, ni razarajući kapacitet u vojnom smislu, da može značajno da priprijeti zemljama Zapadnog Balkana”, kazao je Radulović.

(Glas Amerike/foto: Pixabay)