Broj blokiranih građana u Hrvatskoj raste. Dosegnuo je veličinu dva hrvatska grada – Splita i Rijeke zajedno.
Vladin program oprosta duga nema uspjeha pa će se od lipnja pokušati s nižim zateznim kamatama.
Hrvati u Europskoj uniji plaćaju jednu od najviših kamata na neplaćene račune, dok su u regiji u zlatnoj sredini. Veću zateznu kamatu imaju Srbija i BiH, a nižu Crna Gora.
Sonja ima malu mirovinu. I velike dugove. Banci je samo za kamate dužna 40.000 eura. Ovrha joj svaki mjesec otkida jednu trećinu primanja. Od početka godine ne plaća više ni režije.
„Imam dobre prijatelje od sina i moje koji mi pomažu. Inače, ne znam kako bih, posudim pa vratim, posudim pa vratim. Tako vam radim svaki mjesec, iz praznog u šuplje, iz šupljeg u prazno“, kaže Sonja.
Vlada želi smanjiti i najviše ugovorne kamate
I tako još 320.000 blokiranih građana. Hrvatska u Europskoj uniji ima jednu od najviših zateznih kamata na naplaćene račune.
Od lipnja bi ona s 12 posto trebala pasti na 8,14 posto. Za poduzetnike bi trebala iznositi 10 posto, jednako toliko i za financijsko poslovanje, izvještava reporterka Al Jazeere, Ivana Brkić Tomljenović.
Vjerovnici će vladinim potezom izgubiti više stotina milijuna eura. Ali građani će, vjeruju u Vladi, disati malo lakše.
„Radi se o vrlo velikim iznosima, gdje će građanin i poslovni subjekt, koji je upao u probleme – naravno da se dug mora vratiti – ali će se izbjeći da ih potopi do kraja“, kaže ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Usporedo s nižim zateznim, hrvatska Vlada želi smanjiti i iznose najviših ugovornih kamata.
Maksimalne kamate na potrošačke kredite trebale bi se spustiti sa 11 na 10,14 posto, pa bi minus na računima bio jeftiniji. Maksimalna kamata na stambene kredite spušta se na 8,14 posto.
Tome se banke protive. Vjeruju da će Vladu u njihovoj nakani, kao i prošle godine, zaustaviti Europska komisija.
Protivljenje banaka
„Što bi rekli trgovci da jednostavno netko kaže da jedna litra mlijeka košta jednu kunu manje ili struja da bude niža. Što znači da se čisti prihod nekom poslovnom subjektu izbija iz džepa“, pita Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka.
Stručnjaci pozdravljaju potez, ali smatraju da nije dovoljan da bi značajnije pomogao zaduženim građanima i poduzetnicima.
„Puno njih nije moglo isplatiti glavnicu, a ne samo kamatu. Tako da sad smanjenje zatezne kamate neće učiniti neki veliki napredak u rješavanju te situacije. To treba rješavati sustavno“, smatra Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
U Hrvatskoj sustavno raste samo dug građana. Krajem ožujka, iznosio je više od četiri milijarde eura.
U Vladi procjenjuju da bi se nižim kamatama usporio njegov rast za gotovo 160 milijuna eura godišnje.
(Al Jazeera)