Uoči nedjeljnih presjedničkih izbora u Ukrajini vlasti samoproglašenih neovisnih regija Donjecka i Luganska potpisale su sporazum o formiranju Nove Rusije koja će se prostirati od Odese na jugozapadu do Harkova na sjeveroistoku, javlja reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić.

Ministarstvo unutarnjih poslova Ukrajine priopćilo je da najmanje polovina birališta u istočnom dijelu zemlje nije spremna za nedjeljne predsjedničke izbore.

Proruski separatisti su, nakon proglašenja neovisnosti Donjecka i Luganska, najavili da će učiniti sve da ometaju glasovanje, na koje gledaju kao izbore u susjednoj zemlji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da će priznati rezultate predsjedničkih izbora u Ukrajini te da je spreman na suradnju i s novim vlastima. Trideset pet milijuna Ukrajinaca s pravom glasa birat će predsjednika između 21 kandidata.

Na istoku države, izbori će se održati samo u nekim izbornim jedinicama.

Informacija koja je kružila u javnosti da će glasovanje za građane Donjecka biti organizirano na međunarodnom aerodromu u tom gradu pokazala se netočnom.

Ekipa Al Jazeere posjetila je aerodrom na kojem nema organiziranih biračkih mjesta niti glasačkih kutija.

Na mjestima gdje će se izbori održati najveći izazov bit će sigurnost, javlja Bobetić.

Mirno u Kijevu

Reporter Al Jazeere Stefan Goranović javlja iz Kijeva da je u subotu u Ukrajini na snazi predizborna šutnja te je Kijev doista vrlo tih.

Građani s kojima je razgovarala ekipa Al Jazeere kažu da ga u posljednjih šest mjeseci nisu vidjeli ovako tihog.

Situacija je mirna i najveći naglasak je na istoku zemlje. Građani Ukrajine već bi u nedjelju mogli izabrati novog predsjednika.

Međutim, zbog stanja na istoku zemlje i na poluotoku Krimu, regularan izborni proces tamo neće biti moguć.

Ukrajinska vlada tvrdi da će izbori konačno dovesti stabilnost u tu, sada izrazito, podijeljenu zemlju.

Pobjegli sa Krima

Glasačke kutije u Kijevu u nedjelju će biti pune listića. Sve je spremno za prve izbore od smjene prethodne vlasti Viktora Janukoviča.

Međutim, neće svi građani Ukrajine, koji žele, moći glasovati. Jedna od njih je Natalija koja je s troje djece i suprugom pobjegla s Krima samo dan prije referenduma u ožujku, na kojem je izglasana neovisnost tog poluotoka od Ukrajine.

„Nisam se registrirala za izbore, jer kada sam se željela registrirati na drugom mjestu, redovi su bili ogromni. Nismo mogli čekati da se registriramo. Događalo se da padne server i još razni problemi. Mnogo problema je bilo“, kaže Natalija Ambrisimova.

Natalija i njezina obitelj nisu jedini. Istok zemlje je napustio i Boris, raseljeni iz Luganska. Kaže da su ga pretukli separatisti i zato ne želi otkriti lice pred kamerom.

„Ja nisam ni znao za koga bih glasovao, nema izbora. Sada nemam ni pravnu ni tehničku mogućnost da glasujem, sve i da hoću“, kaže Boris.

Brojni građani raseljeni

Međutim, Vlada u Kijevu smatra da legalnost i legitimitet izbornog procesa nisu ugroženi. Uvjetno glasovanje nije omogućeno kako bi se spriječile malverzacije.

„Mislim da je Vlada učinila onoliko koliko je mogla. Ali danas država nije toliko jaka zbog tamošnje nelegalne milicije i lokalne vlasti koja je prešla na stranu separatista. Jednostavno, država tamo ne može ništa učiniti“, kaže politički analitičar Oleksandar Černenko.

Ima i onih koji smatraju da Vlada ignorira situaciju na istoku. Odvjetnica Tatjana Montijan žestoki je kritičar administracije premijera Jacenjuka. Ali, smatra da izbore treba provesti kako bi zemlja dobila barem dio legitimnih institucija.

„Nitko ne želi čuti ovu vlast, zato što pola zemlje misli da su uzurpatori i da nemaju prava izdavati naređenja. Oni su nitko i ništa za polovinu zemlje. Moramo nekako legitimirati zemlju zato što su već srušene sve institucije ovom glupom revolucijom na Majdanu. Odmah sam pitala, mislite li vi ljudi da su Janukovič i njegova klika najgore što možete imati u ovoj zemlji“, kaže Montijan.

„U ovakvoj situaciji jedini siguran put do glasačke kutije za građane Ukrajine sa Krima ili sa istoka zemlje je promena prebivališta i to u ona mesta koja su pod kontrolom kijevskih vlasti. Iz Centralne izborne komisije saopštavaju da je tokom ove predizborne kampanje više od 170.000 građana promenilo svoje prebivalište. No, ako uzmemo slučaj Natalije s početka naše priče, ni promena adrese u Ukrajini trenutno nije jednostavna“, izvještava Stefan Goranović.

(Al Jazeera)