Parlament Kube je na posebnoj sjednici usvojio zakon koji bi trebao privući više stranih investicija. To je posljednja u nizu reformi kubanskog predsjednika Raula Castra, koje je poduzeo posljednjih godina kako bi ublažio kontrolu države nad ekonomijom karipskog otoka.

Iako mnogi detalji još nisu objavljeni, zna se da zakon podrazumijeva stvaranje posebne razvojne zone, manje sudjelovanje Vlade u stranim poslovnim pothvatima i manje poreze, kako za investitore tako i za njihove kubanske zaposlene. Pompozno najavljene reforme tisućama kubanskih radnika ne znače mnogo. Vlasti ove države u posljednjih nekoliko godina su otvorile ekonomiju, ali to nije dovoljno.

„Jedan od problema kubanske ekonomije je pružanje poticaja. Domaći radnici, naročito u državnom sektoru, nisu zadovoljni, jer ih država plaća malo“, objašnjava ekonomist Omar Everleny.

Na posebnoj sjednici kubanskog Parlamenta načinjen je nužan korak prema otvaranju ekonomije obimnijim stranim investicijama. U lučkom gradu Mariel, zapadno od Havane, bit će osnovana posebna razvojna zona, koju dijelom financira Brazil. Strani investitori plaćat će manje kubanskoj Vladi od profita koji ostvaruju, a nude im se i veća sigurnost, jamstva te fleksibilnost.

Vlada ne mora kontrolirati sve

„Strane investicije, poput ove, pomogle su u spašavanju Kube nakon kolapsa njezinog glavnog saveznika Sovjetskog saveza, prije više od 20 godina, ali još je jak utjecaj tog razdoblja, pa će nova ekspanzija, koju mnogi zovu nužnim zlom, biti pomno kontrolirana“, izvještava reporter Al Jazeere Daniel Schweimler.

Potez je dijelom bio potaknut strahovanjima da bi Kuba mogla ostati bez jeftine nafte, kojom je opskrbljuje posrnuli saveznik Venecuela. Međutim, pojedine tekovine kubanske revolucije, poput zdravstva i obrazovanja i dalje će biti nedostupne stranim investitorima.

„Država je bila previše uključena u sve poslove i to je bila greška. Vlada ne mora kontrolirati sve, jedino osnovne sektore, poput obrazovanja i zdravstva, ali ne i mala privatna preduzeća“, smatra Everleny.

Strane kompanije zadržavale su američke trgovinske sankcije uvedene Kubi prije više od 50 godina. Sve što sada žele od kubanskih vlasti je da se uhvate ukoštac s vlastitim problemima, poput slabe internetske veze, prekomjerne birokracije i neefikasnosti. Bez obzira na to, mnogi investitori su dugo čekali da se dokopaju otoka i sigurno će vrlo pažljivo proučiti nove zakone.

(Al Jazeera)