Odluka koju je u četvrtak donio Evropski parlament, a odnosi se na uvođenje mehanizama koji pojedinim zemljama članicama Evropske unije dozvoljava suspenziju bezviznnog režima kada je to neophodno, uskoro bi se mogla naći na sudu, potvrdio je za Anadoliju bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske i zastupnik u EP-u Tonino Picula.
„Mnogi upozoravaju da će se ovo što je EP većinom glasova utvrdio vrlo brzo naći na sudu, odnosno da je Europska komisija skeptična prema legalnosti ove današnje odluke, s obzirom da ona predstavlja ugrožavanje određenih članaka Lisabonskog sporazuma. Dosta ozbiljni komentatori tvrde da će se vrlo brzo opet ova materija naći na usaglašavanju u EP-u“, istakao je Picula.
Donošenje ovakve odluke, po njemu, znači da je ovog trenutka Unija podijeljena unutar sebe na zemlje koje ne bi htjele nekim novim postupanjima vezanim za bezvizni režim ugroziti euroatlanski ili evropski put dobrog dijela zemalja Zapadnog Balkana.
Picula tvrdi kako posljedica ovakve odluke ne bi trebala biti izolacija Zapadnog Balkana.
Bakir Dautbašić, šef Monitoring tima za praćenje bezviznog režima pri Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, izjavio je da ova odluka EP-a ne treba zabrinjavati građane Bosne i Hercegovine.
„Ne treba od ovoga praviti nikakvu famu“, kazao je Dautbašić za Fenu.
Sa ovom konstatacijom se slaže i ministar bez portfelja za europske integracije u Vladi Srbije Branko Ružić. On ističe kako nema bojazni da će građanima Srbije biti uvedene vize.
„Ova odluka nije uperena protiv građana Srbije niti će biti uvedene vize našim građankama i građanima. Evropski parlament jeste usvojio izmene regulative 539 sa ciljem da se spreči zloupotreba prava na slobodu kretanja, ali ono što je činjenica, što znaju naši evropski partneri, što znamo i mi ovde u Beogradu, to je da najveći broj ili velika većina naših građana ne zloupotrebljava to pravo.“
Burna rasprava
Zastupnici EP-a u su četvrtak ujutro većinom glasova usvojili mehanizam koji omogućava da se za građane zemalja iz kojih dolaze lažni azilanti – u koje spadaju i zemlje Zapadnog Balkana – privremeno ponovo uvedu vize.
Za usvajanje mehanizma glasao je 631 poslanik, dok je 236 bilo protiv.
Zastupnica Tanja Fajon je tražila da se glasanje odgodi, nazvavši prijedlog mehanizma „ilegalnim“, jer ograničava prava EP-a.
Njen predlog je odbijen, a mehanizam je potom izglasan.
Poslanica Fajon je nakon glasanja poručila kako ne postoji opasnost da na zemlje Zapadnog Balkana uskoro bude primijenjen mehanizam koji omogućava da se za građane zemalja iz kojih dolaze lažni azilanti privremeno ponovo uvedu vize.
Ona je u saopćenju za medije ocijenila da ishod glasanja u EP-u o tom mehanizmu „ozbiljno ugrožava politiku viza EU-a i odnose sa susjedstvom, a pogotovo sa zemljama Zapadnog Balkana“.
Upozorila je na to da je usvojeni mehanizam „štetan i opasan“.
„Mada je i dalje značajan, broj azilanata iz regiona [Zapadnog Balkana] ustvari se smanjuje, tako da zemlje članice nemaju osnova tražiti da EK pokrene mehanizam“, istakla je Fajon u saopćenju.
EP je u utorak vodio burnu raspravu o ovom mehanizmu, koga su poslanici iz redova socijalista, socijaldemokrata, liberala i zelenih kritizirali zbog toga što omogućava ograničenje slobode kretanja, prije svega za građane iz zemalja Zapadnog Balkana.
Najviše azilanata s Kosova
Prema podacima Eurostata, zahtjevi za azilom iz zemalja regije variraju iz mjeseca u mjesec.
Najviše je azilanata s Kosova, a njihov je broj u porastu i u junu je premašio 3300. Kosovo za razliku od ostalih zemalja regije nema bezvizni režim sa Unijom. Slijedi Srbija s prosječno blizu 1200 te Albanija, iz koje je mjesečno dolazilo od 600 do 900 azilanata. Iz Makedonije je zabilježeno između 380 i 700 azilanata mjesečno. Na začelju ljestvice, s prosječno blizu 300 zahtjeva azilanata mjesečno je Bosna i Hercegovina te Crna Gora, iz koje je dolazilo između 35 i 80 azilanata u prvih šest mjeseci.
(Al Jazeera)