Ustavni sud Crne Gore proglasio je neustavnim izmjene Zakona o obrazovanju, koje je Skupština usvojila na osnovu Sporazuma o jeziku, koje su 2011. godine potpisali tadašnji premijer Igor Lukšić i lideri opozicije.
Kako piše Dan, Ustavni sud je takvu odluku donio postupajući prema inicijativi Matice crnogorske.
Sporazumom, koji su Lukšić i opozicioni lideri postigli nakon dugih pregovora, bilo je definisano da se nastavni predmet u školama zove crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost.
Sporazum koji su postigli predstavnici opozicije sa Lukšićem vodio je ka usvajanju izmjena izbornog zakonodavstva, što je bio uslov Evropske komisije da predloži otvaranje pregovora EU sa Crnom Gorom.
Istraživanje Matice crnogorske
Matica crnogorska je u januaru prošle godine Ustavnom sudu podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o obrazovanju koji se odnose na upotrebu službenog jezika.
“Umjesto da poštuje ustavno rješenje da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, izbjegnuta je njegova primjena. U suštini ovo znači da u Crnoj Gori i ne postoji službeni jezik, osim kao ustavna deklaracija koja nikoga ne obavezuje”, navedeno je tada u saopštenju Matice.
U maju ove godine objavljeno je istraživanje Matice crnogorske rađeno u saradnji sa CEDEM-om.
Prema tom istraživanju crnogorskim govori 43,1 posto građana, a srpskim 39 posto građana.
Slijede bosanski jezik kojim govori 5,9 posto građana, 2,8 priča srpsko-hrvatskim, a 7,5 posto smatra da se radi o istom jeziku sa različitim nazivima.