Zatvoreni lider kurdskih pobunjenika Abdullah Ocalan je izdao dugo očekivanu objavu o prekidu vatre, koja će biti veliki korak u okončanju 30-godišnjeg konflikta u kojem su izgubljeni životi desetina hiljada ljudi u Turskoj.

U objavi prekida vatre izdatoj u četvrtak, uporedo sa kurdskom Novom godinom, odnosno Newroz, navedeno je i da će se PKK povući iz Turske.

‘Neka počne novi proces’

Ocalan je u pismu kazao: „Pred milione svjedoka, ja kažem neka počne novi proces. Kažimo ne oružju, a da politici. Nalazimo se u takvoj fazi da naše oružane snage trebaju da se povuku iz zemlje. Ovo nije kraj, ovo je početak. Početak nove diplomatije“.

Saopćenje o prekidu vatre je dato u glavnom kurdskom gradu Diyarbakir, gdje su se stotine hiljada ljudi okupili zbog proslave.

Objava je vrhunac višemjesečnih tajnih mirovnih pregovora između turske špijunske agencije i bivšeg državnog neprijatelja broj jedan, Ocalana, koji od 1999. godine služi doživotnu zatvorsku kaznu zbog izdaje i separatizma. Ocalan kaznu izdržava na otoku Imrali, koji se nalazi pored Istanbula.

Ocalan će u zamjenu za prekid vatre vjerovatno dobiti šira ustavna prava i prava na jezik za otprilike 15 miliona turskih Kurda.

Mirovni plan je posljedica pismenih konsultacija između Ocalana, pro-kurdskih zakonodavaca i predstavnika PKK-a u Evropi i sjevernom Iraku, a konsultacije su pažljivo nadgledali turski agenti.

Kurdski zakonodavci kažu da bi Ocalan mogao tražiti da budu uspostavljene komisije koje bi nadgledale prekid vatre, te da bude osiguran prolaz za borce koji žele da napuste Tursku.

Erdogan je već obećao da militante niko neće „dodirnuti ako napuste zemlju“.

Kontraverze prisutne

Ipak, ponovo pokrenuti mirovni proces nije prošao bez kontraverzi.

Nacionalistički opozicioni lider Devlet Bahceli optužio je Erdogana za „izdaju“ i za „prodaju zemlje grupi prokletih bandita“.

Čini se da su i premijer Recep Tayyip Erdogan i Ocalan stavili na kocku svoju političku karijeru zalaganjem da se okončna 29-godišnja oružana kampanja za samoupravljanje u kojem je ubijeno oko 40.000 osoba, uglavnom Kurda.

Novinarka Al Jazeere Zeina Khodr je u izvještavanju iz Diyarbakira kazala da Erdogan nije krio da želi poziciju predsjednika.

„On će morati da morati izmijeniti ustav i vjerovatno će htjeti da poveća predsjedničke ovlasti. On to ne može učiniti bez podrške kurdske partije BDP-a“, dodala je Khodr.

Erdogan je rekao da polaže nade u mirovni proces „čak i ako me bude koštao moje političke karijere“, kao odgovor na optužbe da Ankara pravi ustupke Ocalanu. Ocalana Turci često nazivaju „glavnim teroristom“ i „ubicom beba“.

Ocalan, poznat i kao Apo, kazao je da on želi mir zbog većeg dobra svog naroda.

„Smatrajte Apoa mrtvim ako propadne ovaj proces. Jednostavno sam van svega“, rekao je kršni 64-godišnjak u rijetkom zatvorskom sastanku sa kurdskim zakonodavcima prošlog mjeseca.

Prekid vatre će biti i test Ocalanovog utjecaja na PKK, nakon godina provedenih u zatvoru.

Najmanje četiri primirja na koja je pozvao Ocalan su propala zbog nedostatka povjerenja između PKK-a i njihovih zakletih neprijatelja Ankare. Sa svakim propalim prekidom vatre je došlo do porasta nasilja.

Na pitanje da li će novi mirovni proces biti uspješan, ministar pravde Sadullah Ergin je rekao novinarima „da nema takvih garancija“.

„Ali svi znao šta će se desiti ako ne bude uspješan“, dodao je on.

U znak dobre volje, PKK je prošle sedmice oslobodio osam turskih zatvorenika koje su držali kao taoce dvije godine.

Pobunjenički pokret želi da budu oslobođene stotine, ako ne i hiljade, osoba koje su zatvorene zbog optužbi da su povezani sa PKK-om.

Od dolaska Erdogana na vlast 2002., kurdska manjina je dobila veća prava na jezik posljednjih godina, uključujući osnivanje televizijskog kanala na kurdskom jeziku.

(Al Jazeera)