Rušilački pogon 2020. godine nije uspio, poručio je večeras sa Cetinja bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Istakao je da pak u posljednjih šest godina vidi stagnaciju i ozbiljno nazadovanje, te da to ne može popraviti ni napredak Crne Gore na putu ka EU.

Đukanović je na Svečanom plenumu posvećenom obilježavanju dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore poručio i da naša zemlja mora dobiti nacionalno odgovornu vlast, te da se neke šanse da se to ispravi „uskoro ukazuju“.

– Mislim da imamo razloga za ponos što smo generacija koja je obnovila Crnu Goru. Drugo, moramo biti ponosni i na način na koji smo to uradili.

Treće, imamo pravo na ponos što smo bili u stanju da pokažemo šta smo spremni da radimo sa nezavisnošću. Dobar referendum je zamajac za iskazivanje slobodne volje građana. Dvadeset godina se solidno radilo na izgradnji institucija. Kada govorimo o tome ocjene javnosti su podijeljene. Moje mišljenje je da ako neko misli da se za 14 godina grade institucije – ne zna mnogo o ustavnosti. Ja bih volio kad bismo mi u svakoj od institucija imali kompletan kadrovski potencijal, a najčešće smo bili vrlo zadovoljni kada smo imali jednog čovjeka koji je odan državi – kazao je Đukanović.

Kad se pitamo je li moglo više i bolje – naravno, ali postignute rezultate ne bih potcijenio, ističe Đukanović.

– Danas i u Crnoj Gori, a i na adresama van nje, zaboravlja se kako je država stala na evropski kurs. Danas me ne iznenađuje kada određeni akteri kažu da svijet počinje od njih. Da je postojalo 50% entuzijazma u Briselu koliko ga ima danas, Crna Gora bi 2016. bila članica i ne bi bila jedina sa Zapadnog Balkana.

Kada je u pitanju crkva – tu postoji nezadovoljstvo crnogorske javnosti. Ja mislim da se radilo na tom planu i da rušilački pogon 2020. nije uspio. Nema adrese crkvene vlasti sa kojom nije razgovarano na tu temu i svi su kazali morate biti pametni, to je dugoročan proces. SPC nam je i van Crne Gore pomogla da se razumije da se mora riješiti i taj remetilački faktor, kako bi bili stabilno društvo – rekao je Đukanović.

Đukanović je kazao da posljednjih šest godina vidi stagnaciju i ozbiljno nazadovanje.

– Taj utisak ne može popraviti dinamika EU puta, ni taj napredak mi ne dozvoljava da stavim povez i ne vidim nazadovanje. U svim vitalnim podsistemima države vidim problem. Sada je na nama. Ne možemo ispravljati sve deformitete, možemo i moramo urediti svoju kuću. Moramo dobiti nacionalno odgovornu vlast. Pitaju me ljudi “Što je ovo? Što ovo bi? Pa to je ono što smo birali“. Na nama je da to ispravimo. Neke šanse se uskoro ukazuju – naveo je Đukanović.

Lajčak: Mandić – jedini koji je odbio da sarađuje

Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik Evropske unije za crnogorski referendum, istakao je da je imao sreću da mu je tada partner bio veliki državnik – Milo Đukanović.

– Havijer Solana mi je tada rekao da ga ne interesuje rezultat nego proces. Da taj rezultat nikad niko ne može da ospori. Jedini koji je tada odbio da sarađuje bio je sadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić – naveo je Lajčak.

Govoreći o bliskoj budućnosti Crne Gore, Lajčak sada ocjenjuje da je ona blizu članstva, ali da to ne znači da će se ono desiti automatski.

– Da bi ušla u EU – ima stvari koje su u vašim rukama, ali onih koje su van njih. Do kraja godine treba da se riješe pitanja sa Hrvatskom. Za EU je jako bitno da li će sa novom članicom biti snažnija ili slabija. Nije Brisel taj koji donosi odluke, on donosi preporuke. Ogromna je šansa, samo se treba fokusirati na cilj – naveo je Lajčak.

„Glupost je ponavljati grešku“

Crna Gora je mala i ona se mora usredsrediti na region i na sebe, poručuje Đukanović. Govoreći o geopolitici, Srbiji, i budućnosti Crne Gore poručio je:

– Ovdje se sada legitimiše siledžijstvo, ako se ta tendencija ne stavi pod kontrolu plaši me geopolitički epilog. Neke takve politike su doživjele poraz zaključno sa međuizborima u Americi. Crna Gora je mala i ona se mora usredsrediti na region i na sebe. Veliki problem vidim – da Crna Gora nema nivo koji je nužan da bi prevazišla izazove sa kojima se suočava, uzimajući u obzir geopolitičke prilike. Moramo iskoristiti šanse koje se ukazuju, te šanse su na izborima. Glupost je ponavljati grešku. Crna Gora mora paziti na odnose sa Srbijom jer su oni duboko narušeni. Ni ove promjene koje su se dogodile ne proizvode neku euforiju i moramo znati da razlikujemo šta su dometi promjena. Ako je promjena režima nema neke vajde, ako je promjena politike onda u redu – naveo je Đukanović.

Hoće li Srbija dobiti vladu Srbije ili vladu Srba u regionu?

– Prvo je pitanje da li će Srbija dobiti vladu Srbije ili vladu Srba u regionu, ali ako je ovo drugo onda Vučićeva politika dobija kontinuitet. Drugo pitanje je šta je spoljna politika Srbije. Ili će se Srbija opredijeliti da bude evropska država. Pitanje odnosa prema Kosovu će dati odgovor da li će Srbija gledati u budućnost ili kopati po prošlosti – dodaje Đukanović.

Nemam zebnju da Crna Gora neće biti vječna, kazao je bivši predsjednik naše zemlje Filip Vujanović.

– U spoljnoj politici kojoj sam pripadao bio sam ponosan na Sporazum o dvije nezavisne države – Srbije i Crne Gore. Ja sam uvijek bio pristalica Sporazuma. On ne unosi mržnju. Uvijek sam smatrao da pravo na mir pripada građanima, a da su nama dali uput onoga što će biti u Sporazumu – rekao je Vujanović.

„Zaboravljaju se Crnogorci i njihov interes“

Nekadašnji član crnogorskoga pregovaračkog tima Borislav Banović poručuje da je važan dijalog između Srbije i Crne Gore.

– Moraju se riješiti određeni sporovi. Naravno ne nauštrb drugih naroda u Crnoj Gori. U sadašnjoj Vladi zaboravljaju se Crnogorci i njihov interes. Moramo svi zajedno da podižemo kulturu i odnose unutar suverenističkog bloka – rekao je Banović.

Nijesam siguran da Crna Gora može postati zrcalo briselske politike, može ući u EU ali je pitanje da li evropske vrijednosti mogu ući u Crnu Goru, ocijenio je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, otvarajući Svečani plenum.

– Ovogodišnje izdanje Cetinjskoga foruma poklopilo se s velikim jubilejom – dvije decenije od obnove crnogorske nezavisnosti. Toga 21. maja 2006. godine, većinskom odlukom svojih građana, Crna Gora je ispravila tešku istorijsku nepravdu nanesenu 1918. godine, kad su njena državnost, ime, identitet i institucije bili brisani s mape svijeta. Čitav 20. vijek naša je domovina nosila taj ožiljak, čije traume i danas duboko oblikuju aktuelnu društvenu i političku klimu – kazao je Radoman.

„Četnički vojvoda najmoćniji političar u Crnoj Gori“

Nakon cijeloga jednog vijeka, kako je naglasio, Crna Gora se otrgla iz učmale pozicije provincije koja slijedi tuđe interese i počela izgrađivati kao građansko društvo usvajajući upravo tekovine Evropske unije kao obrazac društvenoga i političkoga razvoja.

– Danas, 20 godina nakon referenduma, Crna Gora je članica NATO-a i na putu ka članstvu u Evropskoj uniji – poručio je Radoman.

Danas, naglašava Radoman, svjedočimo simulaciji stvarnosti.

– Četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je pokušao da izvede državni udar i koji se nije odrekao ratnih zločinaca, danas je najmoćniji političar u Crnoj Gori. Mi danas svjedočimo simulaciji stvarnosti. Bezbjednosni sektor, tužilaštvo i policija stavljaju se u funkciju politike. Primjer Milivoja Katnića, ali i mnogih drugih, pokazuje da danas u Crnoj Gori od vladavine prava nije ostalo gotovo ništa – rekao je Radoman.

Nije siguran, ističe, da Crna Gora, sa ovako dubokim poremećajima u sistemu, može postati kredibilan činilac evropske politike.

Plenum je održan u Vladinom domu u okviru petog Cetinjskog foruma – FORCE26, koji se ove godine organizuje pod nazivom „Izvan granica – Geopolitika, ljudska prava i liderstvo u (ne)povezanom svijetu“.

(Antena M, foto: DPS)