Christian Schmidt objavio je ostavku na mjesto visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.

Bivši njemački ministar poljoprivrede unaprijed je u nedjelju obavijestio Frankfurter Allgemeine Zeitung (F.A.Z.) da će se povući.

Nakon gotovo pet godina, „Christian Schmidt je lično odlučio da završi svoju službu u provođenju mirovnog procesa u Bosni i Hercegovini“, navodi se u saopštenju Schmidtovog ureda, Ureda visokog predstavnika (OHR).

Ured visokog predstavnika postoji od završetka rata u Bosni, koji je trajao od 1992. do 1995. godine, odnio više od 100.000 života i raselio milione ljudi iz njihovih domova. Zadatak visokog predstavnika je da prati poslijeratni poredak i osigura poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je rat okončan uz posredovanje SAD-a. Schmidtova predstojeća ostavka već neko vrijeme je tema rasprava u diplomatskim krugovima u Sarajevu i u bosanskim medijima.

Ukoliko do toga dođe, predaja vlasti ne bi bila dobrovoljna i sigurno ne u vrijeme koje on odabere. SAD već mjesecima zahtijevaju, sve agresivnijim riječima – a u posljednje vrijeme, očigledno čak i s ultimatumom, kako Schmidtova reakcija sugerira – da on odmah podnese ostavku. Washington navodno želi postaviti nasljednika kojim je lakše upravljati, piše ovaj medij.

Schmidt upozorava na „skoro demontiranje“ Bosne

Schmidt će u utorak u New Yorku predstaviti svoj polugodišnji izvještaj o situaciji u Bosni Vijeću sigurnosti UN-a, kako je uobičajeno. Prema nacrtu Schmidtovog izvještaja generalnom sekretaru UN-a Antóniju Guterresu, koji već nekoliko dana kruži nekim zapadnim ambasadama u Sarajevu, Schmidt neobično jasno upozorava na skoro raspadanje Bosne i „demontiranje“ države.

U središtu upozorenja je politika Republike Srpske (RS), entiteta bosanskih Srba koja je međunarodno priznata kao dio Bosne. Tamo Milorad Dodik, dugogodišnji predsjednik i šef vlade, i dalje ima značajan utjecaj, iako mu je presuda Ustavnog suda zabranila obavljanje bilo kakve zvanične funkcije u godinama koje dolaze.

Dodik, bliski saveznik Vladimira Putina, koji je bio jedan od rijetkih evropskih političara koji je prisustvovao smanjenoj vojnoj paradi u Moskvi 9. maja, konstantno se suočava s protivljenjem SAD-a i EU zbog svoje secesionističke retorike. Međutim, pod predsjednikom Donaldom Trumpom, Washington se suprotstavio ovom američko-evropskom konsenzusu.

Podsjetimo, Schmidt je u augustu 2021. godine na ovoj funkciji naslijedio Valentina Inzka.

(Radiosarajevo.ba, foto: N1)