Kada je Anatoli Prizenco sreo Maxima Roscu ispred prodavnice mješovite robe u centru Kišinjeva, ponudio mu je jednostavan izlaz iz Roscinog posla u lokalnoj automehaničarskoj radionici – plaćeno dvosedmično putovanje koje je uključivalo putovanja i aktivnosti na otvorenom.

Prema Roscinom svjedočenju pred moldavskim sudom, Prizenco je dao malo detalja, samo da će Rosca zaraditi između 300 i 500 dolara te da će dalje upute dobiti od kontakta u Moskvi.

U roku od nekoliko sedmica, Rosca se našao u kampovima za obuku u Bosni i Srbiji. Tamo su polaznici učili upravljati dronovima, rukovati zapaljivim napravama i izbjegavati provođenje zakona tokom protesta – dio onoga što moldavski istražitelji tvrde da je bio koordinirani napor podržan od Rusije da se regrutiraju operativci za operacije destabilizacije čak do Francuske i Njemačke.

Moldavske istrage o regrutiranju povezanom s Rusijom dolaze u trenutku kada evropske zemlje upozoravaju da Moskva vodi kampanju hibridnog ratovanja usmjerenu na destabilizaciju njihove unutrašnje politike.

Francuske vlasti, koje su već bile u pripravnosti uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine, dokumentirale su kampanje dezinformacija niskog nivoa koje su provodile ruske mreže tokom lokalnih izbora ovog mjeseca. U Njemačkoj je vlada u decembru pozvala ruskog ambasadora, tvrdeći da je Moskva orkestrirala kibernetičke napade i miješala se u opće izbore prošle godine.

Suočeni s nekim od najagresivnijih kampanja Moskve 2024. i 2025. godine, dužnosnici u Moldaviji kažu da je njihova zemlja u dobroj poziciji da pomogne svojim evropskim susjedima u odbrani od ruskih napada.

Kremlj je pojačao korištenje posrednika nakon što su mnoge evropske prijestolnice protjerale desetke ruskih diplomata – neke od njih osumnjičenih za obavještajne agente – poslije potpune invazije Moskve na Ukrajinu 2022. godine.

Moldavski tužitelji tvrde da je Prizenco djelovao kao regruter u široj mreži sa sjedištem u inozemstvu koju su sada razbili, a koja je obučavala desetke ljudi kao posrednike za ruske kampanje utjecaja i remećenja. Trebao bi se pojaviti na sudu u četvrtak u Kišinjevu.

Francuske vlasti također istražuju Prizenca kao glavnog osumnjičenika za angažiranje grupe moldavskih građana koji su crtali Davidove zvijezde na pariškim zidovima nakon napada Hamasa u Izraelu 7. oktobra 2023. – što je bio očigledan pokušaj poticanja političkih tenzija.

Moldavski tužitelji istražuju više od 80 osoba zbog sumnje da su poticale masovne nerede. Protiv dvadeset je formalno podignuta optužnica. Najmanje dvije druge osobe povezane s kampovima osumnjičene su za učestvovanje u drugim operacijama destabilizacije u Francuskoj i Njemačkoj.

-Ti mladi ljudi, govornici ruskog jezika, regrutirani su, prevezeni u posebno organizirane kampove i obučeni kako probiti kordone policije. Neki su učili kako koristiti bespilotne uređaje. Čak je išlo toliko daleko da je obuka o pružanju medicinske pomoći u slučaju nasilja – rekla je za POLITICO moldavska ministrica unutrašnjih poslova Daniella Misail-Nichitin.

Kamp za obuku

Rosca je dospio u središte pažnje moldavskih vlasti 11. oktobra 2024. kada je zaustavljen pri ulasku u zemlju iz Rumunije u minibusu Mercedes-Benz.

U vozilu su policajci pronašli srpsku i bosansku valutu, svjetiljke, SIM kartice i USB pogone, zajedno s komponentama drona, naočalama za virtuelnu stvarnost i jedinicama za radio upravljanje. Također su pronašli šest crnih predmeta opisanih u sudskom postupku kao jednokratne naprave za bacanje granata iz zraka.

Trojica putnika iz autobusa osuđena su prošlog mjeseca na kazne zatvora od četiri do pet godina zbog poticanja masovnih nereda. Rosca, koji kaže da je pretučen nakon što je odbio učestvovati u obuci, svjedočio je u tom slučaju.

Na sudu je Rosca rekao da je prvo otputovao u Republiku Srpsku, regiju Bosne s većinskom srpskom etničkom populacijom, gdje je odveden u guste šume koje okružuju grad Banja Luku.

Tamo je njemu i drugim sudionicima rečeno da će biti obučeni za učešće u protestima, upravljanje dronovima i pripremu dimnih bombi.

Obuka se održala neposredno prije jesenjih predsjedničkih izbora 2024. godine, na kojima će proevropska predsjednica Moldavije Maia Sandu biti ponovno izabrana u kampanji koju je obilježilo rusko miješanje.

Prema sudskim transkriptima, sudionici su rekli da im je rečeno da će, ako Sandu pobijedi na izborima, „u zemlji biti rata, baš kao u Ukrajini“.

Jedan je svjedok opisao nekoliko dana obuke u kampu od četiri šatora postavljena uz rijeku, gdje su regruti učili upravljati dronovima pomoću naočala i joysticka. Instruktori su bili dio međunarodne mreže povezane s ruskom plaćeničkom grupom Wagner, prema moldavskim obavještajnim službama.

Nakon toga, sudionici su poslani u Banju Luku na praktičnu vježbu – snimanje lokacija administrativnih i vladinih zgrada te izviđanje potencijalnih mjesta za lansiranje dronova.

Prema istom svjedoku, u grad ih je prevezao čovjek po imenu Mircho, koji se također pojavljuje u Roscinom svjedočenju.

Iako se prezime muškarca ne spominje u sudskim spisima, moldavske obavještajne službe su nakon hapšenja izjavile da je Mircho Angelov bio među 11 „stranih državljana koji su pružali pomoć kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji, djelujući kao instruktori“.

Angelov je bio zadužen za donošenje hrane sudionicima, između ostalih logističkih zadataka, rekao je Rosca za Balkan Investigative Reporting Network i moldavski istraživački portal CU SENS.

Bugarski državljanin Angelov osuđen je prošle jeseni na tri godine zatvora od pariškog suda zbog zavjere za oslikavanje crvenih otisaka ruku na zidu ispred pariškog Muzeja holokausta, što su francuski suci opisali kao operaciju destabilizacije koordiniranu iz inozemstva.

Moldavija također optužuje Angelova za vandalizam u Kišinjevu.

Drugi muškarac, Danil Dilan, 22-godišnji mladić iz moldavske separatističke proruske regije Pridnjestrovlja, osuđen je u novembru na tri godine zatvora.

Kao dio nagodbe o priznanju krivice, Dilan je na sudu priznao da je 2024. putovao u Dusseldorf na utakmicu Evropskog prvenstva u nogometu između Slovačke i Ukrajine, gdje je, prema sudskim transkriptima koje je vidio POLITICO, zamoljen da maše ukrajinskom zastavom.

Dilan je rekao da je to odbio učiniti, ali je tokom utakmice otkrivena ukrajinska zastava s natpisom „Vratite nam izbore“. Kremlj je brzo naveo zastavu kao razlog zašto bi Ukrajina trebala održati izbore za zamjenu predsjednika Volodimira Zelenskog, a glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova izrazila je „šok“ zbog incidenta.

Dilan je također rekao da je dobio ponudu od jednog od instruktora kampa da otputuje u Pariz tokom Ljetnih olimpijskih igara 2024. kako bi proveo destabilizirajuće operacije, ali nije.

Sudionici kampova plaćeni su u kriptovalutama putem popularnih platformi poput Trust Walleta, reklo je nekoliko svjedoka na sudu.

Anatomija posrednika

Prije nego što se sukobio sa zakonom, Prizenco, regruter, vodio je maloprodajni posao, vodeći marketing i prodajući kozmetiku švedske marke Oriflame moldavskim klijentima.

Njegova supruga Olga Prizenco je 2019. godine za moldavski lifestyle magazin RED ispričala kako je njen suprug od prodaje jabuka u Moskvi prešao put do izgradnje posla u Moldaviji zajedno s njom i njihovo četvero djece.

Početkom 2010-ih, Prizenco je nakratko pritvoren u vezi s Ponzijevom shemom u koju je bila umiješana ruska banka za koju je bio naveden kao lokalni predstavnik, prema moldavskom istraživačkom portalu Ziarul de Garda.

Ubrzo nakon toga zaronio je u politiku. Godine 2014. vodio je kampanju za novoosnovanu stranku, Narodni pokret za carinsku uniju, koja se zalagala za bližu ekonomsku integraciju s Rusijom i Bjelorusijom.

Tužitelji sumnjaju da u svojim regrutacijskim naporima nije djelovao sam. Navodi se da je sarađivao s čovjekom „na višem položaju“ po imenu Vladimir Firsov, za kojeg se vjeruje da je u Rusiji, prema riječima Vitaliea Chisce, glavnog tužitelja u Prizencovom slučaju.

-Sumnjamo i intuitivno osjećamo da te operacije zapravo ne vodi Prizenco, već da neko stoji iza njih, neke službe – rekao je Chisca za POLITICO.

Prizenco je priznao da je organizirao pet drugih Moldavaca da sprejem iscrtaju desetke Davidovih zvijezda na zgradama u Parizu, rekavši francuskom listu Liberation da je djelovao u znak podrške evropskim Židovima.

Francuska vlada opisala je Prizencovu operaciju kao dio „oportunističke i neodgovorne strategije usmjerene na iskorištavanje međunarodnih kriza za sijanje zbunjenosti i stvaranje napetosti u javnoj raspravi u Francuskoj i Evropi“. Viginum, francuska nacionalna agencija za praćenje dezinformacija na internetu, optužila je mrežu ruskih botova za pojačavanje širenja fotografija Davidovih zvijezda na društvenim mrežama.

Veaceslav Valico, još jedan sudionik operacije Davidove zvijezde, procijenio je da je vratolomija koštala manje od vrijednosti njegovog ručnog sata i pametnog telefona – oko 2.000 eura.

-Prije svega sam poduzetnik, poslovni čovjek, a drugo, osoba sam aktivna u građanskim pokretima. Ova akcija ni na koji način nije bila planirana kao antisemitska… bila je to gesta prema Državi Izrael. Kad sam pristao na ovu akciju, nisam u njoj vidio ništa negativno – rekao je 49-godišnji poslovni čovjek za POLITICO u intervjuu u centru Kišinjeva.

Dok je Prizenco koordinirao iz inozemstva, Valico je fotografirao zvijezde i objavio ih. Dvoje drugih ljudi, muškarac i žena, koji su napravili sliku, uhapšeni su na licu mjesta.

Prema dokumentima francuske policije koje je vidio POLITICO, obje osobe su ukazale na Prizenca kao čovjeka koji ih je unajmio za operaciju. Nakon što ih je policija pustila, dvojica osumnjičenika pobjegla su iz Francuske.

Valico je rekao da je Prizenca prvo putem Telegrama kontaktirao neko po imenu David i da je on poslao slike istoj osobi, također putem Telegrama.

-Anatolija Prizenca poznajem više od deset godina… Pozvao me je da učestvujem jer zna da sam obrazovana osoba i da se snalazim u inozemstvu. Moj je posao bio organizirati logistiku, osigurati da ljudi sve rade ispravno, da im se ne nanese šteta i pomoći im da se vrate kući – rekao je Valico.

Valico je rekao da je prestao komunicirati s Prizencom nakon posljedica pariške operacije.

-Danas mogu pretpostaviti da je Anatolij znao ili nagađao više informacija nego što mi je rekao – rekao je.

Prizenco je odbio zahtjeve POLITICO-a za intervju. Na sudskom saslušanju u zasebnom slučaju, porekao je da je djelovao kao regruter za operacije destabilizacije, insistirajući da je samo pomagao ljudima da se upišu u rekreacijske kampove. Njegov odvjetnik, Barba Daria, rekao je da poriče optužbe protiv sebe.

Preko granica

Smještena između Rumunije i Ukrajine, Moldavija se nalazi na periferiji Evropske unije, a opet unutar onoga što Moskva tradicionalno smatra svojom sferom interesa. Pridnjestrovlje, dio njene teritorije koji graniči s Ukrajinom, kontroliraju proruski političari otkako se odvojio 1990-ih tokom raspada Sovjetskog Saveza.

U novije vrijeme, Moldavija je bila glavno poprište u ruskom hibridnom ratu protiv Evrope. Sanduova vlada optužila je Moskvu za miješanje u referendum 2024. o tome treba li se zemlja pridružiti EU, kao i u parlamentarne izbore sljedeće godine. Moskva je negirala miješanje u izbore.

U dokumentu koji je vidio POLITICO, a koji je Moldavija distribuirala dužnosnicima EU-a ubrzo nakon parlamentarnih izbora, vlada je dokumentirala kako su pravoslavni svećenici u zemlji dobili „upute za širenje dezinformacija sedam dana u sedmici umjesto samo nedjeljom“. Moskva je također ponudila ljudima u zemlji „smjernice o tome kako postaviti i upravljati Telegram kanalima“, platformom za razmjenu poruka popularnom u Rusiji.

Vlada je također istaknula korištenje mreža za kupovinu glasova velikih razmjera, organizirane proteste, kibernetičke napade, farme trolova i deepfakeove generirane umjetnom inteligencijom – s ruskim posrednicima plaćenim, ponekad u kriptovalutama, prema sistemu finansijskih bonusa temeljenom na učinku.

Moldavija je izjavila da od 2024. godine razbija mreže operativaca obučenih u inozemstvu koje sponzorira Moskva.

-Ovdje govorimo o obukama organiziranim u Srbiji, Bosni i Hercegovini te Ruskoj Federaciji – rekla je Misail-Nichitin, ministar unutrašnjih poslova.

Misail-Nichitin rekla je da slučajevi poput onog protiv Prizenca pokazuju kako su mreže koje su ciljale Moldaviju proširile svoje djelovanje izvan granica zemlje. Kao nedavni primjer istaknula je navodnu zavjeru za atentat na nekoliko javnih ličnosti u Ukrajini.

-Govorimo o više od devedeset meta, uključujući poznate novinare, odbrambene dužnosnike, visoke rukovodioce povezane s kritičnom infrastrukturom Ukrajine, koji su trebali biti ubijeni po zapovijedi – rekla je.

Regruti u toj operaciji, rekla je, ciljali su na „ranjive mlade muškarce“ bez kriminalnog dosjea i s pasošima EU, ako je moguće, neke od njih u dobi od samo 14 ili 15 godina.

Operacije koje su se odvijale u Francuskoj, poput oslikavanja Davidovih zvijezda ili crvenih otisaka ruku, uključivale su građane istočnoevropskih zemalja, uključujući Moldaviju, Bugarsku i Srbiju.

-Slučaj Moldavije je jedinstven – stoji u dokumentu u koji je POLITICO imao uvid. No, dodaje se da „ni države članice EU ni njeni susjedi nisu sigurni od hibridnih prijetnji“.

(Politički.ba/foto: printscreen)