Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je na početku sastanka ministara vanjskih poslova Alijanse 3. decembra se Rusija priprema za „dugoročnu konfrontaciju“.

Rusija „blisko sarađuje“ s Kinom, Sjevernom Korejom i Iranom „kako bi poremetila naša društva i uništila globalna pravila“, kazao je Rutte, te naglasio da se „pripremaju za dugoročnu konfrontaciju“, prenosi BBC.

Prema njegovim riječima, Rusija „nastavlja testirati odvraćajuću moć“ Alijanse koja se sada „suočava sa stvarnim i trajnim opasnostima“.

Rutte je kazao i da je Rusija narušila zračni prostor članica NATO-a avionima i dronovima, izvršila sabotaže i poslala špijunske brodove u NATO vode, te dodao da su ove akcije „nepromišljene i opasne“.

Zemlje NATO-a „povećavaju svoja ulaganja u odbranu, ali da svi moramo dati svoj doprinos“, konstatovao je generalni sekretar NATO-a, te dodao da Ukrajini „treba naša podrška više nego ikad“, jer dolazi zima i ruski napadi se nastavljaju.

Ministri vanjskih poslova NATO-a sastali su se u Briselu kako bi razgovarali o daljoj podršci Ukrajini, kao i o tekućim naporima za jačanje odvraćajućih i odbrambenih sposobnosti saveza.

Rutte je uoči okupljanja rekao da Kijev ostaje ovisan o vojnoj pomoći dok Rusija nastavlja napadati Ukrajinu i pozvao članice NATO-a da obećaju veću podršku. Naveo je da očekuje da će u narednim danima biti objavljeni dodatni doprinosi inicijativi za finansiranje Liste prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL).

Ova šema finansiranja predviđa prodaju municije i oružja proizvedenog u Sjedinjenim Državama evropskim saveznicima i Kanadi, koji će ih potom staviti na raspolaganje Ukrajini.

Međutim, sastanak će vjerovatno biti u sjeni tekućih mirovnih napora za Ukrajinu koje predvode SAD i odsustva američkog državnog sekretara Marca Rubia.

Neuobičajeno je da američki državni sekretar ne prisustvuje lično formalnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a. Rubia predstavljaa njegov zamjenik, Christopher Landau.

Američko-ruski susret u Moskvi

Dan ranije, 2. decembra, američka delegacija, predvođena specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom, razgovarala je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i njegovim pomoćnicima skoro pet sati u Kremlju o prijedlogu usmjerenom na okončanje invazije Moskve na Ukrajinu.

U danu intenzivnih diplomatskih napora za okončanje najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da „sada više nego ikad“ postoji šansa za postizanje dogovora.

Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, rekao je novinarima nakon sastanka u Kremlju da mir nije ni bliže ni dalje.

„Nismo razgovarali o konkretnim formulacijama koje su Amerikanci pripremili, već o suštini poruke. Neke stvari nam odgovaraju. Neke stvari su naišle na naše kritike“, rekao je Ušakov, napominjući da su teritorijalna pitanja posebna tačka spoticanja.

„Ne vidimo šansu za rješavanje ukrajinske krize bez teritorijalnih pitanja. Da bismo zaista krenuli naprijed, vrijeme je da i Moskva i Washington ozbiljno počnu raditi“, dodao je on.

Američki državni sekretar Marco Rubio, komentarišući razgovore sa Rusijom o okončanju rata sa Ukrajinom, rekao je: „Postigli smo izvestan napredak, ali još nismo stigli do cilja.“

„I zato smo pokušali da uradimo – i mislim da smo postigli izvjestan napredak – jeste da shvatimo sa čime bi Ukrajinci mogli da žive, a što im daje sigurnosne garancije za budućnost“, rekao je Rubio za Foks News, u intervjuu emitovanom 2. decembra.

„Na kraju krajeva, odluke, u slučaju Rusije, mora donijeti sam Putin, a ne njegovi savjetnici. Putin – samo Putin može da okonča ovaj rat na ruskoj strani„, dodao je.

Witkoff nije odmah komentarisao, već je otišao u američku ambasadu u Moskvi.

Evropski stavovi i Putinov odgovor

Witkoff i zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner, došli su u rusku prijestolnicu kako bi se sastali s Putinom i višim pregovaračima nakon što je početni američki prijedlog od 28 tačaka – za koji se generalno smatra da je u skladu s nekoliko ruskih ciljeva – „prerađen“ na 19 tačaka nakon razgovora američke i ukrajinske delegacije prošle sedmice.

Evropske vlade su također podnijele amandmane i kontraprijedlog na nacrt plana, nastojeći ukloniti ili ublažiti odredbe za koje su navele da potkopavaju suverenitet Ukrajine.

Međutim, Moskva je u potpunosti odbacila te evropske promjene. Prema ruskoj novinskoj agenciji Interfax, Putin je rekao da evropski amandmani imaju za cilj opstruirati napredak ka sporazumu.

Govoreći uoči sastanka s Witkoffom i Kushnerom, Putin je rekao da je Rusija spremna uključiti evropske države u pregovore sve dok one prepoznaju ono što je on nazvao „realnošću na bojnom polju“ u Ukrajini.

„Nemamo namjeru boriti se protiv Evrope, to sam rekao 100 puta“, rekao je Putin. „Ali ako Evropa želi ponovo da se bori i počne, onda smo za to odmah spremni.“

Evropska unija je više puta navela da neće prihvatiti nasilno prekrajanje evropskih granica i da samo Ukrajina može odlučivati o budućnosti svoje teritorije.

Putin i dalje insistira na tome da Ukrajina mora predati istočnu regiju Donbasa kako bi osigurala mir, uključujući područja koja Rusija nije uspjela zauzeti u više od tri i po godine rata. Kijev je odbacio te uslove i suprotstavio se pokušajima Moskve da ograniči težnje Ukrajine za NATO ili ograniči veličinu njegovih oružanih snaga.

(Radio Slobodna Evropa)