Novinar i pisac iz Hrvatske Drago Hedl izjavio je da je tema samoubojstva i dalje tabuizirana u društvima u regiji i da se o njoj nerado govori.

Hedl je na promociji svoje knjige „Matija“, koja je posvećena njegovu sinu koji je 2018. godine počinio samoubojstvo u SAD-u, gdje je radio na Sveučilištu Yale, rekao da knjiga ima misiju skrenuti pozornost na temu suicida.

„Imao sam u Hrvatskoj oko 50 promocija ove knjige i gotovo na svakoj mi je netko poslije prišao i rekao da je u obitelji imao slučaj suicida. Ali to se i dalje čuva kao neka obiteljska tajna ili čak kao sramota, a ne bi smjelo biti tako“, kazao je Hedl.

Naveo je da je suicid sve prisutniji u Hrvatskoj i da se godišnje registrira 500 slučajeva.

Dodao je da nema težeg i tragičnijeg događaja od gubitka djeteta te da u takvim slučajevima ne vrijedi ona poslovica da „vrijeme liječi sve“.

„Matija je imao uzbudljiv i vrijedan život, bio je izvanredna i samozatajna ličnost, nije volio opterećivati druge svojim problemima i sve je u životu rješavao sam. Bio je pun empatije, imao je široke poglede, bio je strpljiv i pedantan. Odlučio je otići kada mu je breme ovoga svijeta postalo preteško“, opisao je Hedl svoga sina.

Dodao je da je Sveučilište Yale veoma teška sredina za rad, da je Matija radio šest dana u tjednu i samo je nedjeljom bio slobodan, kada bi sjeo na vlak i otišao u New York pogledati neku operu koju je strastveno volio, izložbu, kazališnu predstavu ili obići knjižare.

Rekao je da na Yaleu vlada mobing, ali „onaj fini, suptilni, umotan u celofan“, gdje se na veoma ljubazno pitanje možete li nešto napraviti ne očekuje odgovor „ne“.

„To je težak, gotovo robovski rad, koji je sigurno pridonio Matijinoj odluci. Matija je svake godine dolazio kući, u Osijek, ali – pazite sad – imao je samo deset dana godišnjeg odmora, od čega bi dva dana proveo na putu. Matija je znao reći da je Yale depresivan i težak“, ispričao je Hedl.

Dodao je da su na Yaleu u 50 godina zabilježena 22 slučaja suicida studenata te da su formirali komisiju za pomoć studentima s problemima mentalnog zdravlja.

„I znate što je bio epilog? Studente koji su se prijavili za pomoć Yale je isključio sa sveučilišta. Uvijek sam s ponosom govorio da moj sin radi na Yaleu, ali me zaboljelo to što nema empatije i ljudskosti“, kazao je Hedl.

Rekao je da će učiniti sve da knjiga bude objavljena i u SAD-u, kako bi se „malo skinula pozlata s Yalea“.

Objasnio je da knjiga ima 37 poglavlja, jer je toliko trebalo Matijinoj majci i njemu da se izbore s administracijom SAD-a da se urna položi u njegovu rodnom Osijeku.

Naveo je da mu je trebalo prilično mnogo vremena da u njemu sazrije misao da napiše knjigu o Matijinu životu, iako je 50 godina u novinarstvu i iako je mislio da zna baratati riječima.

Hedl je rekao da sinu nikada nije zamjerio na odluci koju je sam izabrao, koliko god mu kao roditelju bilo teško.

„Možda bi Matija bio sretniji da je, umjesto kemije, odabrao studirati glazbu koju je također strastveno volio. Ali i njegov profesor flaute iz glazbene škole u Osijeku također je počinio suicid…“, ispričao je Hedl.

Dodao je da bi, da može, sina više puta zagrlio, više puta bi mu rekao da ga voli, više puta bi mu rekao koliko mu je važan i koliko je ponosan na njegove uspjehe.

„U našim se kulturama nekako podrazumijeva da volimo dijete i nemamo potrebu to izreći, a to je pogrešno“, rekao je Hedl.

Ispričao je da su nacionalisti i Matiji slali prijeteće i uvredljive poruke zbog novinarskog rada njegova oca, nakon čega je Matija ugasio svoj Facebook profil, ali je dodao da je sin bio ponosan na oca zbog njegova novinarskog rada.

Hedl je dodao da je Matija bio prvi čitatelj njegovih knjiga.

„Ja nisam vjernik, ali možda Matija u nekom dijelu svemira može pročitati i ovu knjigu i reći mi jesam li negdje bio neiskren“, kazao je Drago Hedl.

Knjigu „Matija“ izdala je Akademska knjiga iz Novog Sada, a predstavljena je na tribini u knjižari Bulevar Books u Novom Sadu, uz moderaciju glavnog urednika beogradskog Nedeljnika Veljka Lalića.

(Autonomija)