Sud u južnom ruskom gradu Volgogradu kaznio je 5. aprila 23-godišnju ženu na 10 mjeseci prinudnog rada nakon što je osuđena da „rehabilituje nacizam“. Optužba je proizašla iz videa na društvenim mrežama iz 2023. godine za koji su tužioci rekli da sadrži „cinične radnje koje zanemaruju norme morala i etike“.

U videu, Aljona Agafanova, turistkinja iz grada Samara u centralnom dijelu regije Volga, dokumentuje svoju posjetu Volgogradu i u jednom trenutku, koristi „trik“ perspektive i zaigrano „golica“ grudi ogromne statue koja dominira gradskim memorijalom Staljingradske bitke, vjerovatno najpoznatijom ikonom Drugog svjetskog rata bilo gdje u Rusiji. Na sudu, tužioci su rekli da je ona „uvrijedila simbol otpora sovjetskog naroda tokom velikog patriotskog rata“.

Šef istražnog odjeljenja volgogradskog ogranka Istražnog komiteta, Vladimir Surkov je rekao da ovaj slučaj treba da bude upozorenje drugima.

„Bilo ko ko želi da se promoviše na sličan način, treba da razmisli o tome i da to ne radi“, rekao je Surkov lokalnoj medijskoj stranici.

Pod dugogodišnjim vodstvom predsjednika Putina, država je koristila svoje drakonske zakone o „stranim agentima“, terorizmu i ekstremizmu i izdaji i gušenju političkog neslaganja, uspješnom marginalizovanju sve opozicije.

Ali zakon iz 2014. protiv „rehabilitacije nacizma“, koji uključuje kazne do pet godina zatvora, koristi se za druge svrhe, kažu analitičari: kako bi se oblikovalo sve više militarizovano društvo tako što se čini svetom mitologizovana verzija doprinosa sovjeta i etničkih Rusa porazu nacističke Njemačke.

To takođe jača Putinove lažne tvrdnje da se Rusija suprotstavlja „nacistima“ u Ukrajini i na Zapadu.

Zakon je zasjenio zakon iz 2001. protiv diseminacije nacističkih simbola, za koji je Aleksandr Verhovski iz Sove, ruske grupe koja prati ekstremizam, rekao za BBC 2023., da je iskreni pokušaj da se bori protiv ultradesničarskih mrzilačkih grupa.

Aktivista Aleksandr Čerkasov iz zabranjene grupe za ljudska prava, Memorial, rekao je za RSE da pod zakonom o „rehabilitaciji nacizma“, vrši represija u ime „istorijskog sjećanja, koje i samo postalo kvazi-religija“.

Koliko još Aljona?

Agafanova je osuđena bez obzira što je u julu 2023. izdala javno izvinjenje.

„Željela bih da se iskreno izvinim za svoja djela, koja ni na koji način nisu imala namjeru da ismijavaju istoriju moje zemlje ili živote onih koji su pali zarad naše budućnosti“, napisala je, navodeći da je njen djed ubijen tokom rata. „Patriota sam i volim svoju zemlju.“

Izjasnila se krivom na sudu i izvinila još jednom u svom završnom govoru, navodeći kako je u sudskom pritvoru provela 13 mjeseci i da je adekvatno kažnjena. Pored 10 mjeseci obaveznog rada naređeno joj je da radi na poslu koji joj je u zadatak dodijelila Federalna zatvorska služba (FSIN) u Samari. Agafonova mora da daje 10 posto svoje plate državi, i zabranjeno joj je da dvije godine koristi društvene mreže.

Odmah nakon što se pojavio njen video, Agafonova je bila preplavljena kritikama i osudama samozvanih patriota. Telegram kanal, koji podržava Kremlj, Talipov, koji iz okupiranih ukrajinskih regija vodi bloger Oleksandr Talipov, napisao je da incident ilustruje „problem s patriotskim odgojem naše mladeži“.

„Može li stvarno biti da nijedan učitelj u Samari ili niko u institutu (koji je ona pohađala) nije uspio da usadi Aljoni osjećaj poštovanja prema slavi naših djedova?“ napisano je na ovom kanalu. „A koliko još Aljona ima u Rusiji?“

Sociološkinja Maria Turovec, koja je napustila Rusiju pred invaziju Moskve na Ukrajinu u februaru 2022., rekla je za RSE da su slučajevi „rehabilitacije nacizma“ gorivo za „aktivnu manjinu koja ih pozdravlja“.

„Sklona sam da ih zovem ‘strankom fašizma'“, dodala je. „Vlasti pokušavaju da predvide ponašanje i izađu u susret ovoj manjini.“

Kip za koji je Agafanova optužena da je vrijeđala naslovljen je „Majka domovina zove“, 85 metara golema statua koja dominira memorijalnim kompleksom Mumajev Kurgan bitke za Staljingrad na mjestu gdje je pokopano oko 35.000 sovjetskih žrtava. Ova bitka je označila prekretnicu rata kada su se tamošnje njemačke snage predale u februaru 1943. Memorijal masovne grobnice je otvoren 1967.

‘U ovakvo vrijeme…’

Među desetinama slučajeva „rehabilitacije nacizma“ od onih koji su prijavljeni posljednjih godina, samo nekolicina objektivno odgovara definiciji. U februaru 2022, profesoru iz Sankt Peterburga je suđeno jer je poricao Holokaust na svojim predavanjima.

Iste godine, tinejdžer u sibirskom gradu Irkucku suočio se sa optužbama da je navodno pisao brojne postove na društvenim mrežama koji su slavili njemačku vojsku iz Drugog svjetskog rata i ozloglašeni SS. U nekim slučajevima, optužbe su podignute protiv ljudi koji su kritikovali ratovanje sovjetskog diktatora Josifa Staljina, posebno nacističko-sovjetski pakt o nenapadanju iz 1939.

Ali, mnogo uobičajenije je da se optužbe koriste za progon djela koja dovode u pitanje rusku „vojnu slavu“.

Vlasti u regiji Altai su u februaru u naselju Staroaleskoj podigli krivičnu tužbu za „rehabilitaciju nacizma“ protiv dva tinejdžera koji su navodno od snijega napravili falus pored ratnog memorijala i objavili te fotografije na društvenim mrežama.

Mnogi od tih slučajeva uključuju ljude optužene da su „vrijeđali“ crno-narandžastu traku Svetog Georgija ili provladine simbole Z i V koji se koriste kako bi se iskazala podrška Putinovom ratu u Ukrajini i konfrontaciji sa Zapadom.

Zapravo, Čerkasov iz Memoriala je rekao kako jedan učinak primjene zakona jeste da se na takve savremene simbole prebaci status simbola pobjede u Drugom svjetskom ratu koji je pažljivo uzgajala Putinova vlada od kada je on došao na vlast prije 25 godina.

Takođe u februaru, istražioci su otvorili krivičnu istragu pod optužbama protiv Rasula Ahijaredinova, aktiviste iz Baškira koji je napisao post na društvenom mrežama da statua „Majka domovina zove“ nije dovoljno skromno obučena po standardima muslimana i pravoslavnih hrišćana, jer joj se vide grudi. On je njenu reprezentaciju nazvao „greškom Sovjetskog Saveza“ i pozvao da joj se stavi „šal na ramena“.

Kao i Agafonova, Ahijaredinova su žestoko napali takozvani patriotski društveni mediji. Za razliku od Agafonove, istraga protiv njega je zatvorena nakon što je ponudio javno izvinjenje.

„Gledajući reakcije, shvatam da za mnoge ova statua nije samo statua već Domovina“, rekao je. „Kao osoba koja ne želi podjele i konflikte u Ruskoj Federaicji, izvinjavam se svim veteranima Drugog svjetskog rata i onima koji me nisu dobro shvatili ili su bili uvrijeđeni zbog onoga što sam rekao. Naša zemlja prolazi kroz teška vremena. Rat u Ukrajini i druge stvari. Mislim da u vremenima kao što je ovo, nisam trebao da objavljujem takav video.“

Roman Zaicev, advokat u Volgogradu je rekao da sigurnosne snage vole ovakve slučajeve jer im to daje publicitet u medijima.

„Ranije je bio politički podtekst ili protestne aktivnosti nešto što je stajalo iza tih slučajeva, ali sada se oni otvaraju samo zbog statistike“, rekao je.

„U slučaju Agafonove, sasvim je nejasno šta je ona uradila kako bi vrijeđala pogrebno mjesto memorijala. Možete da smatrate kako su njeni potezi nevaspitani, provokativni ili glupi ali teško da mogu biti krminal.“

Jelisaveta Kločkova, iz OVD-Info grupe koja prati političke represije, se slaže, navodeći da je povećani interes za takve slučajeve od strane snaga zakona i „denuncijanti“ „u potpunom skladu s drugim generalnim trendovima uključujući sakralizaciju Drugog svjetskog rata, propagandnu upotrebu simbola povezanih s njim, potragu za navodnim nacistima ili njihovim pristalicama u zemlji i inostranstvu.“

„Za agente sigurnosti i denuncijante, takvi slučajevi su samo način (ispunjavanja kvote) i privlačenja pažnje na sebe zbog ‘razotkrivanja ideoloških zločina'“, rekla je Kločkova za RSE.

„Postoji i drugi aspekt“, rekao je samoprognani tatarski politički analitičar Ruslan Aisin. „Treba zaplašiti ljude. Snage sigurnosti uvijek su gladne.“

(Radio Slobodna Evropa/foto: Beta/AP)