SAD ustrajava na brisanju etničkog načela u izborima za članove Predsjedništva BiH, rekao je u utorak visoki američki dužnosnik, a riječ je o prijedlogu kojem su se ranije usprotivili iz Hrvatske demokratske zajednice BiH, političari iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska te službeni Zagreb.
HDZ smatra da je ta ideja, koju su Sjedinjene Američke Države prvi put iznijele krajem septembar, suprotna Daytonskom sporazumu i omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju hrvatskog člana tročlanog državnog vrha.
No, američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer insistira da BiH to mora učiniti kako bi provela presudu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), odnosno napredovala na evropskom putu, piše Hina .
“To je komplicirano, ali moguće je ostvariti održivi izborni model koji je u skladu i s presudom ESLJP-a i s mantrom o jednoj državi, dva entiteta, tri konstitutivna naroda plus ostali. To ostaje nepromijenjeno”, rekao je Palmer novinarima u Zagrebu.
Palmer u srijedu odlazi u Sarajevo na novu rundu razgovora o izbornoj reformi s čelnicima najjače bošnjačke te hrvatske stranke Bakirom Izetbegovićem (SDA), odnosno Draganom Čovićem (HDZ BiH) te s opozicionim liderima u Federaciji i u Republici Srpskoj.
‘SAD će jako gurati taj plan’
Predložit će im da se najprije bave izborom članova Predsjedništva i s tim povezanim ograničenim izmjenama Ustava, a potom sveobuhvatnom izbornom reformom koja uključuje i izbore za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda.
“U izbornoj reformi moramo identificirati ono što je ostvarivo i fokusirati se na to. Mislim da se mogu riješiti oba problema. Ali ako se to pokaže teško, ja sam za to da prioritet bude izborni model za tri člana Predsjedništva”, rekao je Palmer.
Istaknuo je da će SAD “jako gurati taj plan”, ali da se neće služiti politikom ‘mrkve i batine’. “Nisu potrebne prijetnje SAD-a i EU-a, jer je već previše loših ishoda ako se podjele prodube i BiH ne bude napredovala na evropskome putu”, upozorio je.
Palmer, koji je u utorak u Zagrebu razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, rekao je da razumije poziciju Zagreba koji brani poziciju sunarodnjaka u susjednoj državi, ali je istaknuo da će proces biti puno lakši ako postoji suglasje između SAD-a, EU i Hrvatske “oko toga što je pravi put za Federaciju i BiH”.
Ustav BiH definira da se iz Federacije u Predsjedništvo biraju jedan Hrvat i jedan Bošnjak te iz RS-a jedan Srbin.
HDZ se već godinama žali da postojeći izborni zakon omogućuje brojnijim Bošnjacima da izaberu hrvatskog člana predsjedništva i dio hrvatskih zastupnika u Domu naroda Federacije BiH.
Traže promjenu izbornog zakona kako bi se onemogućila takva praksa, a bošnjačke stranke insistiraju da prije svega treba provesti presudu ESLJP-a u slučaju Sejdić-Finci po kojem BiH diskriminira pripadnike nekonstitutivnih naroda jer se ne mogu kandidirati za Predsjedništvo.
S Palmerom u Sarajevo stiže i diplomatkinja EU-a Angelina Eichhorst koja je nedavno ponovila potporu Unije perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje, ističući da je što raniji dogovor o ustavnoj i izbornoj reformi od najveće važnosti.
STUPS: Eskalacija