Vlada Kantona Sarajevo donijela je odluku da se Tužilaštvu Bosne i Hercegovine preda krivična prijava protiv pripadnika Ravnogorskog pokreta Višegrad kao organizatora obilježavanja godišnjice hapšenja Dragoljuba Draže Mihailovića u nedjelju.

„Krivična prijava se, osim toga, podnosi i protiv lica koja su uzvikivala uvredljive i prijeteće poruke, te protiv lica koja su propustila poduzeti propisane mjere i radnje sa ciljem sprečavanja okupljanja koje u sebi ima obilježja krivičnog djela“, stoji u saopštenju Vlade Kantona.

Odluka je, kako je rečeno, donesena nakon konsultacija sa pravnim ekspertima iz oblasti krivičnog prava, te je upućena Tužilaštvu BiH od kojeg se očekuje dosljedna primjena odredbe krivičnog zakona BiH o kažnjavanju izazivanja i raspirivanja nacionalne, vjerske i rasne mržnje.

Nekoliko stotina pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta iz Srbije i Bosne i Hercegovine u nedjelju je prisustvovalo postrojavanju četničkog ravnogorskog pokreta i slavilo četničkog vođu iz Drugog svjetskog rata Dragoljuba Mihailovića uz ikonografiju i pjesme u kojima su prijetili klanjem i progonima.

No, analitičari podsjećaju da se četnički pokret okuplja svake godine i da je, prema zakonima BiH, takvo okupljanje, kao i organizovanje legalno, a to niko od političkog vrha nacionalnih stranaka koje vladaju ovom zemljom već tri decenije nije osporio.

Krivični zakon Bosne i Hercegovine u članu koji se odnosi na ‘izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti’ navodi da onaj ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Oko 200 četnika okupilo se 10. marta u Višegradu da oda počast četničkom vođi iz Drugog svjetskog rata Draži Mihailoviću uz gusle i prijeteće stihove „Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina“.

Okupili su se u onom istom Višegradu u kojem je prema presudama Haškog tribunala utvrđeno da su četnici ubili oko 3.000 višegradskih Bošnjaka u ratu od 1992. do 1995. godine, onom istom gradu na Drini u kojem je u Drugom svjetskom ratu od četničke ruke stradalo hiljade ljudi.

Žrtve ovog rata su zgrožene, ne samo četničkim paradiranjem, koje se organizuje svake godine, nego i ćutnjom predstavnika državnih i međunarodnih institucija u BiH.

„Ovo je grozno i katastrofalno da u 21. vijeku granicu prelaze sa istim i sličnim uniformama u kojima su nad nama i našim najrođenijim počinili ratne zločine. Sram bilo Bosnu i Hercegovinu, cijeli svijet i međunarodnu zajednicu u BiH“, kaže Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja Žena žrtva rata.

Fikret Bečirović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, kaže da skupovi u Višegradu pokazuju da su nacionalistička ostrašćenost i retrogradna ideologija još živi i da se pokazuju u najcrnjem obliku.

„U ime institucije koja godinama prikuplja sve podatke o ratnim zločinima, oštro osuđujem organizaciju skupa i poruke koje su sa njega upućene. Na ovaj način širi se mržnja u BiH i regionu. Zanemaruju se činjenice da su pripadnici četničkog pokreta pod komandom Mihailovića tokom Drugog svjetskog rata ubili oko 33.000 Bošnjaka i 32.000 Hrvata“, ukazuje Bečirović.

Bilal Memišević, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Višegrad i predsjednik Skupštine opštine Višegrad, takođe podsjeća da se ovakvi skupovi održavaju godinama i da niko od predstavnika vlasti nije pokušao osporiti ovakva organizovanja i okupljanja.

„Šutnja na oživljavanje ideologije, koja u proteklih 200 godina na ovim prostorima prouzrokuje zločine, prouzrokuje prolivanje krvi. Negodujemo i pozivamo one, koji mogu učiniti bilo šta da preduzmu, da se ovoj i ovakvoj ideologiji stane u kraj“, navodi Memišević.

Četnički ravnogorski pokret je registrovan u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. Uprkos činjenici da je nakon nekoliko godina postrojavanja i zastrašivanja stanovništva, naročito povratničke populacije u Strategiji za prevenciju i borbu protiv terorizma od 2006. do 2009. godine, četnički pokret bio naveden kao prijetnja.

No, institucije BiH ništa o tom pitanju nisu poduzele.

Nura Begović iz Udruženja Žene Srebrenice smatra da je krajnje vrijeme da institucije reaguju.

„Ko je dozvolio da se registruju? To se nije smjelo dozvoliti. S pravne strane mi znamo koje su to procedure kada podnosiš zahtjev da registruješ jedno udruženje. Ministarstvo za ljudska prava, Ministarstvo sigurnosti i sve druge institucije na državnom nivou zaista trebaju ovo da spriječe, osude, da pohapse i da ih kazne i da se ukine ono udruženje“, riječi su Nure Begović.

„Na teritoriji Republike Srpske (RS) posve je legalno i dozvoljeno, preporučljivo čak okupljanje četnika i simpatizera“, podsjeća novinar, kolumnista i publicista, Dragan Bursać.

“Imate situaciju, konkretno u RS-u, da vam je, na primjer, okupljanje građana ‘Pravda za Davida’ nelegalno okupljanje a da je okupljanje četnika, nasljednika fašističke koljačke tradicije i zločinaca, potpuno legalno. Osim tih performera, tih 200 četnika, postoji jedan grad koji to odobrava očigledno, niko se tu nije usprotivio. Zatim, postoji jedan entitet koji to odobrava i postoji država, koja nema instrumente pravne države, koja to, ne mogu reći da odobrava, nego tako zbunjeno promatra kao da se na Trinidadu dešava okupljanje gusara, a ne okupljanje četnika na njenoj teritoriji. Tako da, kakvi smo – dobro je nama sa nama“, ocjenjuje Bursać.

Nakon skupa u Višegradu uslijedile su brojne reakcije od Ambasade Sjedinjenih Država i Velike Britanije u BiH, Ureda visokog predstavnika (OHR) i Delegacije Evropske unije u BiH, do pojedinih političara.

No, nacionalistička ideologija je način funkcionisanja vladajućih struktura u BiH podsjeća profesor Enver Kazaz.

„Ideološka strategija, jedna od ključnih sva tri nacionalizma u Bosni i Hercegovini, je rehabilitacija fašističkih vrijednosti, fašističkih pokreta i moralno normaliziranje tih pokreta. To rade SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata), HDZ (Hrvatska demokratska zajednica BiH), SDA (Stranka demokratske akcije), tako da je četničko divljanje u Višegradu zakonomjerna posljedica takve ideologije. Ne treba se zgražavati, nego se pitati kako je moguće da ulice, škole, trgovi čak i revizija unutar akademske zajednice, istoriografskih znanja, prolazi kao potpuno normalna fašizacija društvenog prostora“, navodi Kazaz.

Primjera radi, uz stadion nogometnog kluba Slavija u Istočnom Sarajevu su table s imenom Dragoljuba Mihailovića.

U Mostaru je također nekoliko ulica koje nose nazive fašista iz Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Tako su i neke javne institucije smještene u ulici Mile Budaka, koji je jedan od ideologa ustaškog pokreta. U Mostaru je i ulica Jure Francetića, zloglasnog koljača i osnivača „Crne legije“.

U sarajevskoj opštini Novi Grad, jednoj osnovnoj školi promijenjeno je ime i sada se zove Mustafa Busuladžić, prema čovjeku koji je likovao nad progonom i ubojstvima Jevreja u Drugom svjetskom ratu, a poznavaoci lika i djela tvrde da je veličao Hitlerove ideje o novom svjetskom poretku propagirane u knjizi „Mein Kampf“.

I studentski dom na Palama nosi ime osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića.

Ovo su samo neki od brojnih primjera kako se u posljednje dvije – tri decenije u Bosni i Hercegovini pokušava prekrojiti istorija i relativizirati zločinačka ideologija.

Denis Bećirović iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) je još prije 11 godina podnio inicijativu da se donese zakon o zabrani svih neofašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola, uključujući zabranu ustaških i četničkih organizacija, kao i onih koje se naslanjaju na tradiciju Handžar divizije. Ništa od toga nije usvojeno.

(Mirna Sadiković / Alen Bajramović, Slobodna Evropa / Foto: Alen Bajramović)