Oko nekih ključnih pitanja za državu neophodan je konsenzus, jer ako ga nema onda se svako pitanje može brzo pretvoriti u sredstvo za političke obračune i nema napretka. U Sloveniji imamo takođe trenutno stanje u kome vlast i opozicija teško nalaze zajednički jezik oko bilo čega, iako svi znamo da je na nekim pitanjima saradnja neminovna i da koristi svima -kaže u intervjuu Pobjedi predsjednik Državnog zbora Slovenije Igor Zorčič.

Ističe da su odnosi među državama tradicionalno prijateljski i da postoji dobra saradnja u privredi, turizmu, odbrani i u na naučno-istraživačkom području.

POBJEDA: Slovenija je veliki prijatelj Crne Gore i najjača podrška na evropskom putu. Međutim, proces proširenja je zbog pandemije, unutrašnjih problema Unije, ali i neefikasnosti u reformama zemalja kandidata gotovo stopiran. Što će biti ključni prioriteti slovenačkog predsjedavanja EU i da li će integracija Zapadnog Balkana biti u vrhu te agende?

ZORČIČ: Za nas je region od posebnog značaja, države Zapadnog Balkana predstavljaju naše blisko okruženje, vezuje nas zajednička istorija i razvijena ekonomska saradnja. Zato imamo naglašen interes da se proces integracije Zapadnog Balkana ubrza. Mi želimo iskoristiti predsjedavanje EU da damo dodatnu pokretačku snagu procesu integracije i predviđeno je da u vrijeme našeg predsjedavanja EU, pored ostalog, organizujemo i vrh na temu EU – Zapadni Balkan. Naravno, tu su i drugi prioriteti našeg predsjedavanja, među kojima bih posebno istakao unapređenje stategije za oporavak i podsticanje razvoja gospodarstva koje će biti otporno na krizne situacije, kao i zdravstvenu i digitalnu bezbjednost.

POBJEDA: Kako ocjenjujete saradnju dvije države, u kojim oblastima se može unaprijediti i koliko parlamenti mogu biti generatori intenziviranja te saradnje?

ZORČIČ: Odnosi među državama su tradicionalno prijateljski i u duhu dobre saradnje na području privrede, turizma, odbrane i na naučno-istraživačkom području. Velike slovenačke kompanije su već dugo prisutne na crnogorskom tržištu i Slovenija podržava nastojanja crnogorskih vlasti usmjerena ka stvaranju što povoljnijih prilika za privlačenje novih investicija, koje su neophodne za razvoj države. Međuparlamentarni dijalog je dobar način za razmjenu iskustava i prenošenje dobrih praksi. Ja vjerujem da će i ova naša posjeta Podgorici doprinijeti razvoju saradnje. U našem parlamentu imamo poslaničku grupu zaduženu za razvoj prijateljskih odnosa i dobre saradnje sa crnogorskim parlamentom, sa nama u zvaničnoj delegaciji su i dvojica poslanika iz te grupe, jedan predstavnik opozicije i drugi predstavnik koalicije.

POBJEDA: Crna Gora je dobila novu vlast i politička situacija je veoma komplikovana. Parlamentarna većina je nestabilna, pod ogromnim je uticajem Srpske crkve i njen šestomjesečni mandat obilježen je skandalima i neviđenim političkim revanšizmom. Često od slovenačkih zvaničnika čujemo da je za reforme potreban napor kompletnog društva, kao i jedinstvo. Koliko je teško voditi pregovore sa EU kada parlamentarna većina koja vodi Crnu Goru nema konsenzus ni po tom pitanju?

ZORČIČ: Oko nekih ključnih pitanja za državu neophodan je konsenzus, jer ako ga nema onda se svako pitanje može brzo pretvoriti u sredstvo za političke obračune i nema napretka. U Sloveniji imamo takođe trenutno stanje u kome vlast i opozicija teško nalaze zajednički jezik oko bilo čega, iako svi znamo da je na nekim pitanjima saradnja neminovna i da koristi svima. Raduje me što smo ovih dana, čak i u takvoj atmosferi uspjeli postići dvotrećinsku većinu za upis znakovnog jezika namijenjenog gluhonijemima u Ustav Slovenije, što dokazuje da se sve može ako su prioriteti pravi. Smisao politike je da se bez obzira na odnose među ključnim faktorima ne smije zanemariti primarni interes za državu i državljane.

POBJEDA: Ratko Mladić je osuđen na doživotnu robiju. Jedno teško poglavlje je zatvoreno, a u isto vrijeme u crnogorskoj Vladi do juče je sjedio ministar koji nije priznavao da je bilo genocida u Srebrenici. Čak je izjavio da mu je nekoliko članova kabineta Krivokapića čestitalo na tome. Srbija je ovu presudu pokušala da relativizuje proglašavajući Mladića herojem. Zašto regionu to suočavanje sa prošlošću tako teško ide?

ZORČIČ: Prošlost, posebno novija, iz vremena raspada nekadašnje zajedničke države opterećuje odnose među narodima i državama u regionu. U ratu koji se odvijao na prostorima bivše države, proliveno je mnogo krvi, uništeni su mnogi životi, razorene porodice i dva međunarodna suda su zločine u Srebrenici prepoznala za genocid. Problem je ako državne politike ne raščiste sa tom prošlošću, nego je i dalje koriste za dnevnopolitičke svrhe. Da bi se mogli potpuno okrenuti ka budućnosti, neophodno je da se svi učesnici suoče sa tom prošlošću i sa vlastitom ulogom u njoj. Pogotovo političari. Neophodan je, dakle, kritičan odnos prema vlastitim greškama i prihvatanje vlastite krivice i odgovornosti.

POBJEDA: Evidentan je ogroman uticaj Srbije na sve sfere života u Crnoj Gori. Otvorena su miješanja u lokalne izbore zajedno sa brutalnom medijskom kampanjom kao planovima za kupovinu Elektroprivrede i Luke Bar. Kako komentarišete ovakav odnos Beograda prema Podgorici i kako to utiče na regionalne prilike?

ZORČIČ: Odnose između Srbije i Crne Gore pored zajedničke prošlosti definišu i mnoge druge važne relacije. Mnogo Crnogoraca živi u Srbiji, nije mali broj crnogorskih državljana koji se deklarišu kao Srbi, jak je uticaj pravoslavne crkve u obje države, a prepliću se i ekonomski i geopolitički interesi. U posljednje vrijeme odnosi na relaciji Beograd – Podgorica očito nijesu u uzlaznoj putanji, ali mislim da je najvažnije da se sva otvorena pitanja rješavaju kroz demokratski dijalog uz uvažavanje interesa obje države. Mir i stabilnost u regionu mora biti svima najvažniji, sve ostalo se može dogovoriti.

Posebno smo tokom epidemije shvatili zašto je dobro biti članica Unije

POBJEDA: Slovenija je ušla u EU 2004. godine. Možete li nam kazati koji su to ključni benefiti koje su osjetili građani ulaskom u ovaj napredni savez? Koliko se Slovenija promijenila za ovih 17 godina?

ZORČIČ: Mislim da je doživljavanje promjena nakon ulaska u EU u velikoj mjeri povezano sa našim očekivanjima, koja smo imali kada smo ulazili u EU. Kvalitet života naših građana promijenio se onoliko koliko smo bili uspješni u korištenju svih razvojnih mogućnosti koje nam EU nudi. Evropska unija omogućava brojne prednosti i otvara brojne nove relacije i mogućnosti, koje se mogu iskoristiti. Na nekim područjima smo bili manje, na drugim više uspješni. Slovenija se u mnogo čemu promijenila nakon ulaska u EU, naravno sve promjene nijesu uzrokovane samo ulaskom u Uniju. Za svaku državu je značajna činjenica i pokretač razvoja da djeluje u društvu vodećih evropskih država, sa kojima zajedno odlučuje o mnogim bitnim pitanjima vezanim za zajedničko tržište i za budućnost EU. Bez obzira na povremene zabrinutosti oko funkcionisanja i pravca razvoja EU, odluka o pridruživanju evropskim integracijama bila je, po mom mišljenju, prava odluka za našu zemlju. Na kraju krajeva, važnost mnogih prednosti Unije – od Šengena do jedinstvene valute – pokazala se posebno tokom epidemije.

Neophodan politički konsenzus oko strateških interesa

POBJEDA: Slovenija je u mnogo čemu uzor Crnoj Gori, ali se razvijala brže od nas. Što treba učiniti da efikasnije pregovaramo sa EU, brže ekonomski napredujemo i približimo se slovenačkom standardu?

ZORČIČ: Mi ove godine slavimo 30 godina od nastanka samostalne države i prisjećamo se tih trenutaka u kojima smo bili jedinstveni i odlučni da izgradimo sopstvenu državu. Danas je stanje u politici drugačije, ali je tadašnja široka podrška našim strateškim opredjeljenjima za evroatlantske integracije bila od ključnog značaja. Svaka država ima svoj put i tu nema recepta, ali je za napredovanje neophodan što širi politički konsenzus oko definisanja strateških interesa države.

(Pobjeda)