U Danskoj, vjerovatno vodećoj evropskoj zemlji kada je u pitanju efikasno funkcioniranje javne uprave, aktivno je nekoliko političara porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji uspješno obavljaju funkcije u lokalnim zajednicama.

Bosna i Hercegovina nalazi se na putu prema članstvu u Evropskoj uniji. Na tom putu potrebno je provesti brojne reforme kako bi zemlja postala punopravna i ravnopravna članica velike evropske porodice.

Na tom putu potrebna je i pomoć ljudi sa iskustvom. Domaći političari svakodnevno ističu kako je značaj brojne bh. dijaspore ogroman. U toj dijaspori postoji veliki broj ljudi koji su ostvarili uspjehe na raznim poljima u evropskim zemljama, te bi svojim savjetima i iskustvom mogli znatno pomoći.

Kada upitate građane Bosne i Hercegovine koja je to oblast s kojom su najmanje zadovoljni, pored lošeg pravosudnog sistema, u prvi plan se ističe neorganizirana i spora administracija, odnosno funkcioniranje javne uprave.

Skandinavske zemlje danas su vodeće u svijetu kada je u pitanju efikasnost tog sektora. U Danskoj, vjerovatno vodećoj evropskoj zemlji kada je u pitanju efikasno funkcioniranje javne uprave, aktivno je nekoliko političara porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji uspješno obavljaju funkcije u lokalnim zajednicama.

Nekoliko njih, koji su razgovarali na ovu temu za Al Jazeeru Balkans, ističe kako su svojim iskustvom i znanjem spremni pomoći domovini u potrebnim reformama. Međutim, ono što primjećuju je slaba ili skoro nikakva komunikacija s vlastima u Bosni i Hercegovini. Ako ona i postoji, to je “na nekom ličnom nivou”.

Neiskorišteni brojni resursi

Azra Hasanbegović, rodom iz Bosanske Gradiške, kao članica Socijaldemokratske partije Danske članica je lokalnog vijeća u Vejleu, vrlo uspješnoj lokalnoj zajednici. Hasanbegović ističe kako je izuzetno teško ostvariti politički uspjeh u stranoj zemlji.

“Nikome u inostranstvu nije lako ući u novi sistem, pogotovo odrasloj osobi, sa izgrađenim identitetom i stavovima, kao sto je bio slučaj sa mnom. To ti je borba sa sistemom, ljudima, kulturom, tradicijom, navikama, a da religiju i ne spominjem. Osobito muslimanima je teško naći svoje mjesto, jer te u zapadnom svijetu smatraju ekstremistom, ako cijelo vrijeme ne pokazuješ i ne dokazuješ da si zapravo miroljubiv građanin”, kaže Hasanbegović.

“Osim toga u Danskoj postoji neki čudan, ‘Jantelov’ zakon, koji te ‘baca na zemlju’ svaki put kad hoćeš da kažeš da si nešto postigao. To je odraz danske skromnosti, što je jako pozitivno, ali za nas koji dolazimo iz zemalja gdje je ponos, znanje, stručnost i sposobnost jedna velika vrlina, ta danska skromnost predstavlja veliku barijeru u životu. Ali eto, malo pomalo, pa se i na to čovjek privikne. Moj politički put je bio put preko trnja, ali mogu reći da su se i zvijezde poklopile”.

Ona ističe kako njena matična zemlja Bosna i Hercegovina ima sve preduslove da bude uspješna, jer ima pametne ljude, predivnu prirodu i prirodne ljepote, mogućnost za turizam, privredu, industriju, servisne usluge, ali da od toga nema puno koristi.

“Dok postoje entiteti, te ljudi i grupe megalomanskih zahtjeva, do tada će Bosna i Hercegovina biti na koljenima. Ulazak u Evropu zahtijeva stabilnost, sigurnost, solidnu ekonomiju, ljude koji imaju zajednički cilj. Mene srce boli kad ovo kažem, ali šta mogu. Tako je. Krivo mi je što Evropa i SAD nikada nisu vidjeli Bosnu i Hercegovinu u istom svjetlu kako sad gledaju i pomažu Ukrajini, ali tako je to na visokom političkom nivou. Nažalost”.

U rodnu Bosansku Gradišku ide svakog ljeta, ali i u Bihać gdje gdje joj žive majka i brat. Kada je u pitanju saradnja s lokalnom zajednicom, kaže da je pokušala u Gradiški pomoći oko osnivanja staračkog doma, ali da nije naišla na veliko interesovanje uprkos velikoj želji.

“Ovdje u Danskoj pružam pravnu pomoć i savjete našim ljudima, kao pravnica i bivša sudinica osnovnog suda, ali isključivo volonterski. Mislim da bi tako nešto bilo dobro i u Bosni i Hercegovini, jer advokati i notari svojim honorarima ‘deru’ ljude”, zaključuje Hasanbegović.

Uvijek na raspolaganju domovini

Čapljinac Petar Sočević iz partije “Danska za sve ljude”, koji danas živi i radi u Kopenhagenu, smatra kako je osobama stranih korijena mnogo teže afirmirati se u danskoj politici. I upravo to iskustvo moglo bi biti savjetodavna korist bh. vlastima.

“Posljednjih decenija Danska je imala vladajuće stranke koje nisu baš olakšale ljudima sa stranim korijenima, ali različitost vidim kao snagu. Kao nešto za šta se vrijedi potruditi. I zato smatram da je presudno da preuzmem odgovornost i učinim ono što mogu u političkom kontekstu, kako bi sljedeće generacije dobile mogućnosti, za koje smo se mi trebali izboriti”, kaže Sočević.

Nedavno je bio u službenoj posjeti Ambasadi Bosne i Hercegovine u Kopenhagenu, gdje je razgovarao o temama vezanim za dansko-bosanskohercegovačke odnose, ali i međunarodna pitanja, uključujući novi status Bosne i Hercegovine kao zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, te najefikasniji put ka punopravnom članstvu.

“Jako mi je važno da Bosna i Hercegovina postigne uspjeh i napredak, a ja ću učiniti sve što je u mojoj moći da to i ostvari. Uvijek ću biti ponosan na svoje korijene i u tom kontekstu želim vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao snažnog globalnog igrača sa svijetlom budućnošću. To također znači da ću uvijek biti spreman pomoći i doprinijeti sa mojim političkim iskustvom i obrazovanjem kao pravnik specijaliziran za ljudska prava i međunarodno pravo”.

Priznaje i kako je osoba koja se uvijek trudila da utiče na međunarodna pitanja u odgovarajućem pravcu, te da bi svi trebali vidjeti kolika bi za Bosnu i Hercegovinu bila prednost da bude primljena u EU – kako za građane Bosne i Hercegovine, tako i za građane ostatka Evrope.

“Zajedno smo jači i potrebni smo jedni drugima. Moramo surađivati ​​kako bismo promovirali razvoj u kojem se što više ljudi suočava s dobrom budućnošću. Uvjeren sam da bi moje iskustvo iz međunarodne zajednice moglo biti značajan faktor u promociji diplomatskih odnosa koji omogućavaju građanima Bosne i Hercegovine da se raduju zajedničkoj evropskoj budućnosti. Radi se jednostavno o nastavku angažmana, i o stavljanju na raspolaganje Bosni i Hercegovini u ovim međunarodnim kontekstima. Vidim to kao iskrenu čast”, zaključuje Sočević.

Trud i zalaganje uvijek donose uspjeh

U lokalnom vijeću općine Mariagerfjord djeluje vijećnik Edin Hajder iz Socijaldemokratske partije. Taj Bosanac, porijeklom iz Šipova, ističe kako su marljivost, zalaganje i ustrajnost prepoznatljive vrijednosti u svakom društvu, ali i cijenjene na različite načine.

“Politika je univerzalna, jer u njoj ima mjesta za različita mišljenja, stavove i ideologije. Uspjeh se vrednuje u kolikoj mjeri političar uspije da prihvati činjenično stanje te se iz toga izdigne iznad ličnih ciljeva i radi za cijelo društvo i okolinu. Meni je uvijek cilj da poboljšam život običnih ljudi na što bolji mogući način. Nije pitanje odakle si, nego gdje ideš”.

Hajder kaže kako ima kontakte, ne samo sa predstavnicima vlasti iz Bosne i Hercegovine, nego i drugim institucijama, firmama, pojedincima koji su uvijek zainteresirani za saradnju i spremni su isto tako i pomoći, ako je to potrebno. Ističe kako bi iskustvo ljudi poput njega moglo biti od velike koristi lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini.

“Itekako. Počevši od najnižih oblika u formi lokalnih zajednica do državnih institucija. Mislim da ima puno bosanskohercegovačkih građana širom EU koji bi isto tako mogli da budu od koristi Bosni i Hercegovini. U tom domenu bi državne institucije Bosne i Hercegovine mogle napraviti prvi potez. Sada je historijska šansa da se to uradi, a ja stojim na raspolaganju“.

‘Loš rad ambasade u Kopenhagenu’

U jednom od najvećih danskih gradova Esbjergu živi i radi Dino Selimović. Ovaj Bilećanin u gradskom vijeću predstavlja Konzervativnu stranku. Selimović kaže kako je vrlo lako uspjeti ako vjeruješ u sebe i to samopouzdanje iskoristiš za svoje dobro i svoj napredak.

“Nekad ljudi, a posebno ljudi koji ne pripadaju autohtonom stanovništvu gdje žive, imaju često taj neki mentalitet i razmišljanje kao da je uvijek neko drugi kriv za njihov neuspjeh. Ono u fudbalskom žargonu rečeno: kriv je sudija. Ti moraš sam zasukati rukave, postaviti cilj i ne dozvoliti da te išta zaustavi do konačnog cilja. Onda ćeš sigurno uspjeti odakle god dolaziš”, smatra Selimović.

Kada je u pitanju kontakt s vlastima iz Bosne i Hercegovine, Selimović kaže kako ga, nažalost, nikad niko nije kontaktirao, niti iz bilo kakve institucije ili političke partije iz Bosne i Hercegovine kako bi sklopili neku vrstu saradnje. Također, ističe nezadovoljstvo i radom Ambasade BiH u Kopenhagenu.

“Bilo je nekih neformalnih dopisivanja sa nekim pojedincima iz jedne stranke blizu mog političkog uvjerenja, ali nažalost to je samo ostalo na tome. Mislim da je sramotno da ambasador Bosne i Hercegovine u Danskoj, mene kao političara bh. porijekla nikad nije kontaktirao poslije lokalnih izbora 2021. godine kada sam ušao u općinsko vijeće kao dio političke većine u petoj najvećoj općini u Danskoj, gdje budžet iznosi oko jedne trećine budžeta Federacije BiH, a kamoli da okupi sve aktivne političare u Danskoj bh. porijekla na neki zajednički skup bez obzira iz koje partije dolazili”.

Nada se da će se taj odnos izmijeniti sa novom ambasadoricom. “Bosanskohercegovačka diplomatija je, nažalost, hiljadama godina iza susjeda i to odgovorno tvrdim zato što znam koliko je mojih mladih kolega iz moje partije samo posjetilo Zagreb i Beograd zbog raznih konferencija ili neformalnih posjeta”, naglašava Selimović.

Kaže kako bi njegovo iskustvo, kao i iskustvo drugih političara bh. porijekla u Danskoj, moglo biti od velike koristi matičnoj zemlji.

“Jesam izabran u vijeće općine Esbjerg, ali to je trenutno najdinamičnija općina u Danskoj što se tiče obnovljive energije i NATO programa i mislim da bih, zajedno s kolegama političarima bh. porijekla, itekako mogao da doprinesem da se Bosna i Hercegovina približi EU – svojim znanjem, iskustvom i možda najbitnije, svojim vezama“, zaključuje Selimović.

Osim Danske, širom Evrope djeluje veliki broj ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Ne samo u politici, nego i u ekonomiji, kulturi, obrazovanju. Snažnije i ozbiljnije veze domovine s dijasporom mogle bi biti od velike pomoći.

(Al Jazeera, foto: Pixabay)