U Nikšiću se igra na sve ili ništa, kazao je prije nekoliko dana predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, govoreći o lokalnim izborima u Nikšiću koji će biti održani u nedjelju, 14. marta. Kako smo već pisali, „bitka za Nikšić“ označena je već u regionalnim medijima kao „biti ili ne biti“ za nezavisnost Crne Gore. O tome zašto se takva, gotovo historijska važnost, daje nekim lokalnim izborima, za Radiosarajevo.ba govori dr. Žarko Korać, poznati srbijanski političar, bivši potpredsjednik Vlade Srbije u mandatu pokojnog Zorana Đinđića (koji je ubijen u atentatu na današnji dan prije 18 godina), inače penzionirani profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu.
„Tačno je da su ti izbori koji predstoje izazvali mnogo više pažnje nego što bi se očekivalo. Jeste Nikšić drugi najveći grad u Crnoj Gori, odmah poslije Podgorice, ali to se ne može drugačije shvatiti nego kao testiranje političkog raspoloženja u Crnoj Gori poslije izbora. Moram da posjetim vaše čitatelje da vlast u Crnoj Gori objektivno ima samo jednog poslanika više nego što ima opozicija koju prije svega čini Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koji je i dalje predsjednik zemlje. Tako da bi ovi izbori trebali da pokažu da li se nešto promijenilo od posljednjih parlamentarnih izbora u avgustu prošle godine“, govori Korać, jedan od predstavnika tzv. „druge Srbije“.
Po njemu, problematično je to da se lokalni izbori uzimaju kao indikator opšteg raspoloženja u zemlji, ali da se nesumnjivo nameću dva važna pitanja.
„Prvo pitanje je da li je DPS pao kao partija koja je bila skoro 30 godina na vlasti, uglavnom sa nekim manjim koalicionim partnerima i manjinama, ili nije. Po onome što ja znam, po posljednjem istraživanju javnog mnijenja, ona dosta dobro stoji u Nikšiću. Ona nije u velikom padu. Naprotiv, izgleda čak da je nešto i porasla. I drugo pitanje je da li neki od tradicionalnih partnera DPS-a u vlasti, kao što je, prije svega, SDP, mogu preći cenzus, kako bi na budućim parlamentarnim izborima kojih će, ja mislim, biti ove godine, evnetualno ponovo napravili koaliciju i skinuli s vlasti ovu koja je potpuno neprirodna“, analizira beogradski profesor.
Uplitanje Srbije
Nadalje, smatra da su ovi izbori karakteristični i zbog velikog miješanja sa strane, prije svega Srbije.
„To je više nego očigledno da se Srbija duboko umiješala. Novčano ne znam, ali su tamo sigurno upućivani ljudi. Jedan broj ljudi iz RS-a šeće se po Nikšiću. Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS) je dala instrukcije svojim članovima u Vojvodini, jer tu ima kolonista koji su došli iz Crne Gore, da, a to pouzdano znam, nađu u manjim mjestima ljude koji imaju rodbinu i prijatelje u Nikšiću, da ih zovu telefonom, da ih podstiču da glasaju za prosrpske stranke itd. Tako da vi imate u ovom trenutku mnogo spoljnih učesnika pred te izbore u Nikšiću“, rekao je.
Nadalje, komentira Korać, u slučaju vanjskih uplitanja u pitanja Crne Gore – nema nikakve sumnje da je posrijedi priča o „srpskom svetu“.
„To nema nikakve diskusije. To je inače pozajmljen termin. On se inače nije koristio. Nije zgodno reći „velika Srbija“, ne znaju šta da upotrijebe, onda je „srpski svet“ ispao neka pozajmljena varijanta iz Rusije, gdje ima „ruski svet“. To je apsolutno dio te priče. Vučić se sam nekoliko puta već oglašavao, pominjao te izbore u Nikšiću, iako su to lokalni izbori u drugoj državi!? Vučić se nije se oglašavao o lokalnim izborima u Zenici ili Sisku, na primjer. To je ogroman pritisak“, ocijenio je Korać.
Srbija i utjecaj u Crnoj Gori
Njegov utisak je da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori doživjela smanjenje svoga utjecaja smrću Amfilohija Radovića. Država Srbija sada želi da popuni taj prostor.
„Amfilohije je bio najjača ličnost Crkve tamo, bio je polusamostalan na neki način u Crnoj Gori. Čovjek sa velikim ambicijama, koji pokušava nastaviti to djelo, vladika Jonikije, nije ličnost koji liči na Amfilohija ni po utjecaju, ni po snazi političkoj. Tako da se tu umiješala Srbija, pokušavajući da nadoknadi taj smanjen utjecaj SPC u Crnoj Gori. Suština je da Srbija želi da sačuva utjecaj u Crnoj Gori, iako Vučić govori da on nema ništa s tim. On ima uvijek dvije poruke istovremeno, i to potpuno suprotne. To radi uvijek i sa Bosnom. To je tipično njegov način političkog govora. Tako je i sada“, kazao je sagovornik portala Radiosarajevo.ba.
Na sceni su, veli profesor Korać, nastojanja da Nikšić svakako ostane u rukama koalicije koja danas vlada CG. Istovremeno traje tinjajući sukob i unutar nove koalicije, gdje prosrpske partije žele da izbore dominaciju.
„Sad se odmjerava i to. Prosprske stranke koje su velika većina u Vladi gledaju kako će proći na ovim izborima i mjerkaju da li bi mogle da traže parlamentarne izbore, da bi onda otkačili male stranke i ukrstili koplja sa glavnim neprijateljem, to je DPS Mila Đukanovića, stranka koja je za građansku, multikonfesionalnu, multikulturnu Crnu Goru koja je u NATO-u i ide ubrzano ka Evropskoj uniji. Crna Gora je jedna otvorila sva poglavlja u pregovorima sa EU. Da nije promjene vlasti, mislim da bi napravili dosta veliki korak ka ulasku u Uniju. Naravno, pod uslovom da je EU uopšte spreman da prima nove članice, a trenutno nije“, veli Korać, te zaključuje:
„Ovo je odmjeravanje snaga i u koaliciji jer nema sumnje da bi te prosprske stranke voljele da još malo porastu da mogu onda samostalno vladaju, a onda mislim da bi se otvorili putevi bliže saradnje sa Rusijom, povlačenje priznanja Kosova, ja mislim da bi se mnoge stvari desile kad bi one mogle same vladati“.
Pročetničke stranke i manjine
Kao što je poznato, nova vlast u Crnoj Gori nema u svome sastavu manjine, odnosno predstavnike Bošnjaka i Albanaca.
„Ovo je prva vlada koja nema manjina. Predstavnici Bošnjaka i Albanaca su sa jednim ekstremno učtivim pismom odbili da uđu u ovu Vladu, što im služi na čast, jer brane neke svoje principe, a bilo bi vrlo čudno da uđu u koaliciju sa strankama koje su izrazito pročetničke, koji predlažu da se napravi spomenik Pavlu Đurišiću, četničkom koljaču itd. Znači, ovi izbori su, kako bih rekao, mali test kuda ide Crna Gora“, kazao je Korać.
Faruk Vele (Radio Sarajevo)