Na kraju se desilo upravo ono o čemu se mjesecima samo špekuliralo i govorilo “ispod žita“. Na jučerašnjem izvanrednom zasjedanju, sabor HNS-a usvojio je niz zaključaka koji se direktno tiču političke situacije u Bosni i Hercegovini i procesa izmjene izbornog zakonodavstva.

U zaključcima ovog neformalnog tijela, koje okuplja političke predstavnike hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, rečeno je kako je neophodno da se nastave razgovori o izbornim reformama u BiH, a zatim je ustvrđeno kako nema uslova za održavanje izbora.

Ipak, najviše pažnje privukao je zahtjev, kojim se poručuje da će predstavnici HNS-a prihvatiti samo alternativu između okončanja pregovora o izmjenama Izbornog zakona ili novu reorganizaciju Bosne i Hercegovine na temeljima federalizma. I upravo je ta, napokon jasno i nedvomisleno, izgovorena sintagma pokrenula lavinu političkih komentara.

Nakon toliko godina špekuliranja o tome da Dragan Čović i političari okupljeni oko HNS-a priželjkuju novu teritorijalnu podjelu zemlje (čitaj, dalju etničku podjelu bh. entiteta Federacija BiH) njihovi stavovi izraženi su u javno deklariranom političkom dokumentu.

Rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma

Na stavove iznesene na sjednici HNS-a odmah su reagirali iz stranaka koje sjedište imaju u Sarajevu osuđujući zaključke i spočitavajući HNS-u da se stavio u “ulogu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”. Za SDA, SDP i Našu stranku nema dileme da se radi o lošim političkim odlukama, a još jučer se veoma jasnom reakcijom oglasio i izaslanik Bundestaga za Zapadni Balkan Adis Ahmetović koji je poručio da su planovi HNS-a da spriječi izbore u BiH, ili stvori novi entitet, još jedan pokušaj etnonacionalističkih snaga koje se zalažu za destabilizaciju Zapadnog Balkana.

“Ovo je jednako pokušaju političke demontaže države. To nećemo dozvoliti, i nećemo omogućiti da i sami budemo taoci”, rekao je izaslanik Bundestaga za Zapadni Balkan.

Ono što mora biti svima jasno jeste da zaključke HNS-a treba posmatrati višedimenzionalno, kaže sociolog Ivo Komšić.

Prva i najvažnija dimenzija jučerašnjeg skupa u Mostaru jeste ta da je svojim zaključcima HNS krenuo u “rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanju mira“, kaže Komšić i pojašnjava:

“Jer, sve ovo što su oni predložili, novi teritorijalni i administrativni ustroj, je rušenje Dejtonskog ustava, a rušenje Dejtonskog sporazuma po samom Dejtonskom sporazumu je u stvari ugrožavanje mira u Bosni i Hercegovini i šire. Prema tome, ne treba uopće otvarati raspravu sada ni sa Čovićem ni sa hrvatskom vladom u Zagrebu, ovo je sada tema za administracije SAD-a, Velike Britanije, Njemačke države kao države, ali i Evropske unije, odnosno evropskog parlamenta koji o tome imaju potpuno druge stavove. Ne treba s njima, o tome, uopće raspravljati, jer oni više nisu partneri za razgovor, treba razgovarati s onima koji su garantirali mir Dejtonskim sporazumom i reći ‘ovi ugrožavaju mir i ruše vaš sporazum’“.

Zaključci koji “ne vode nikuda”

Ono što se jučer desilo u Mostaru po hrvatskim se medijima najavljivalo danima, kaže historičar Dragan Markovina uz konstataciju da je sve održano uz evidentnu podršku hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

Zaključci koji su doneseni na saboru HNS-a nisu uopšte pametni i takav pristup “ne vodi nigdje i neće polučiti nikakav efekt” jasan je Markovina, kojega sada interesira kakvo će biti dalje političko djelovanje snaga okupljenih oko HNS-a.

“Uzmimo hipotetski da se ne dogovori izmjena Izbornog zakona, a rekli su i visoki predstavnik i Središnje izborno povjerenstvo da će se izbori održati i oni se hoće održati. HDZ može reći isto što i govori Milorad Dodik, ali to znači da visokog predstavnika ne priznajete. Ako HNS ne priznaje visokog predstavnika onda imamo ozbiljan problem, ali oni mogu reći mi ga priznajemo, ali ne priznajemo njegove odluke i nećemo izaći na izbore. Izbori će se održati, formirat će se, zavisno od rezultata, nekakva vlada Federacije BiH i koji je onda sljedeći korak? Da li onda HNS ignorira rezultate izbora, radi neku teritorijalnu autonomiju koja može biti isključivo tamo gdje je bio HVO u ratu i kakav je odnos legalne vlade Federacije BiH sa institucijama koje će to bojkotirati?”

Tajming i formulacija zaključaka HNS-a otkriva nešto što je do sada javnosti bilo nepoznato i o čemu se moglo samo nagađati, kaže Komšić za kojega nema dileme da su “mostarski zahtjevi“ operacionalizacija pregovora koji su vođeni u Neumu i Sarajevu.

Tek sada postaje jasno šta je “bilo na stolu“ tokom tih pregovora i na šta je sve predsjednik SDA Bakir Izetbegović pristao u procesu pregovaranja.

“Bilo je na stolu ono što je Bakir Izetbegović prethodno prihvatio, ništa nije bilo tamo što Izetbegović prethodno nije prihvatio i na šta on nije dao pristanak u Dubrovniku, kada se sastao s Andrejom Plenkovićem i poslije toga sa Čovićem. Prema tome, podjednako iza ovoga stoji Bakir Izetbegović kao što stoji i Čović i mora se znati o čemu se ovdje radi. To je podijeljena odgovornost i Izetbegović ne može izbjeći tu odgovornost. Sada je jasno na šta je on pristao. On je pristao na ono na šta stalno mi upozoravamo da izaći u susret Draganu Čoviću znači obnova Herceg – Bosne. Njegovi zahtjevi za izmjenu Izbornog zakona su zahtjevi za obnovu Herceg – Bosne. Bakir Izetbegović je nakon neuspješnih pregovora u Neumu prvi izašao u javnost i rekao moguće je izbore i odgoditi, on je to prvi rekao, dakle on je prvi prihvatio odgađanje naših izbora, a odgađanje izbora je u funkciji izlaska u susret Draganu Čoviću“, kaže Komšić.

Zaključci “pogubni“ za sredine koje su osjetljivo prošle rat

Odluke HNS-a mogu biti pogubne za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini, posebice u dijelovima gdje se još uvijek “pamte“ teška ratna iskustva, dakle na prostorima gdje, uprkos svemu, Bošnjaci i Hrvati i dalje žive “izmiješani“, pojašnjava Markovina.

“To vodi isključivo prema zaoštravanju, prema sukobu, i ja ne vidim gdje drugo to može odvesti, posebno u onim sredinama koje su osjetljivo prošle rat i koje su ostale miješane, a to su srednja Bosna i Mostar. Mislim da je ovo suludo, ne vodi nigdje i uopće ne razumijem čemu sve to skupa. Ja razumijem da Hrvati imaju potrebu da biraju svog člana Predsjedništva BiH, ali po onome što sam vidio, što su mediji prenijeli da je bilo u Neumu, postojalo je raspoloženje da se to omogući u reformi Izbornog zakona, ali uz neki uvjet da Dom naroda ima jasne ovlasti i da se ne može vječno blokirati. Očito da se na to ne može pristati i ovo je put do zida“, kaže Markovina.

Analizirajući javne istupe Bakira Izetbegovića i drugih političara involviranih u proces izmjene Izbornog zakona Komšić uviđa da je predsjednik SDA činio ustupke Draganu Čoviću. Ti ustupci, kako kaže Komšić, mogu dovesti do revitalizacije Herceg – Bosne i do niza drugih pogubih posljedica, posebno za veliki dio hrvatskog etničkog korpusa u Bosni i Hercegovini.

“Kada su svi pregovore u Neumu proglasili neuspjelim, samo je Bakir Izetbegović izašao i rekao ‘pa mi smo se gotovo dogovorili, ostalo je nešto sporno oko Predsjedništva BiH’, a onda je podcrtao to, ‘dogovorili smo se oko izbora Federalnog Doma naroda’. E to što se on dogovorio, sada je Čović operacionalizirao u ovim svojim zaključcima. Radi se o tome, ako se izađe u susret sa Izbornim zakonom, odnosno sa izborom Doma naroda Federacije BiH onda je to obnova Herceg – Bosne, to je politička likvidacija srednjobosanskih Hrvata, tuzlanskih i brčanskih Hrvata itd. Radi se, dakle, o tome da se žele potpuno neutralizirati srednjobosanski Hrvati, da se oni ostave potpuno bez prava i vlast u Federaciji BiH se potpuno prepušta Draganu Čoviću i Bakiru Izetbegoviću“, zaključuje Komšić.

(Al Jazeera)