Skip to main content

Zabranom na zabranu: Srbija i Crna Gora proširuju liste proteranih

Jugoslavija 03. jul 2026.
4 min čitanja

"Vlastima u Srbiji neophodno je konstantno kreiranje neprijatelja u regionu."

Na zabranu ulaska u Crnu Goru vlasniku provladajućeg srpskog tabloida, takođe i novinara bliskog predsedniku Aleksandru Vučiću, vlast u Srbiji je odgovorila istom merom prema popularnom crnogorskom talk show novinaru.

Iz ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Crne Gore nisu obrazložili svoje odluke, niti odgovorili na upite Radija Slobodna Evropa (RSE).

Ali, da se radi o zvaničnim odlukama jasno je iz toga što su ih komentarisali vodeći ljudi dve države, Vučić u Srbiji, i premijer Milojko Spajić u Crnoj Gori.

Kakvo objašnjenje je dato proteranom Komneniću?

Da mu je ubuduće zabranjen ulazak u Srbiju, Petru Komneniću je, kako je rekao za Vijesti, nezvanično saopšteno u trenutku napuštanja zemlje, nakon što je nekoliko dana pre toga nesmetano u nju ušao.

Komnenić je rekao da je na granici zadržan sat vremena, da je pretres obavljen na primeren način i da nema primedbe na postupanje graničnih policajaca.

Komnenić vidi ovu zabranu kao recipročnu meru.

To je 26. juna najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, nakon što je potvrdio da je vlasniku i glavnom uredniku televizije Informer Draganu Vučićeviću zabranjen ulazak u Crnu Goru.

Vučić je ocenio da predstavnici Crne Gore „godinama vode hajku i harangu protiv Srbije i njenog državnog rukovodstva“, a na pitanje kako će izabrati kome će biti uvedene recipročne mere, Vučić je rekao će to biti uvedeno „mnogima koji su se bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije“, a onda vikendima „obilazili svoje stanove u Beogradu na vodi“.

Draganu J. Vučićeviću je ulaz u Crnu Goru zabranjen 26. juna, prenele su Vijesti, pozivajući se na izvor iz crnogorske policije.

Kako se stiglo dovde?

Do toga dolazi u periodu pojačanih tenzija između Srbije i Crne Gore koje su eskalirale uoči samita Evropska Unija – Zapadni Balkan u Tivtu, kada je 3. jula oko 90 muškaraca iz Srbije deportovano iz Crne Gore zbog sumnje da predstavljaju „rizik po bezbednost“.

Radi se o muškarcima koje je Aleksandar Vučić opisao kao aktiviste koji su došli da ga podrže, dok je RSE među njima identifikovao njegove pristalice i one koji su optuženi za napade na demonstrante u Srbiji.

Dragan Vučićević je tog dana na televiziji Informer crnogorske institucije nazivao „antisrpskim“ i „ustaškim“ te ih optužio za direktno ugrožavanje života Aleksandra Vučića.

Emitovanje programa te televizije je Regulatorno telo za medije u Crnoj Gori krajem maja ograničilo na šest meseci, uz obrazloženje da je sadržaj na Informeru kontinuirano vređao dostojanstvo crnogorskog naroda, negirao crnogorski nacionalni identitet, podsticao govor mržnje i diskriminaciju, kao i da je vređao dostojanstvo građana i institucija Crne Gore.

Komentarišući zabranu ulaska u Crnu Goru, urednik Informera Dragan Vučićević negirao je da je izrekao bilo kakve uvrede i podsetio da je njegova televizija zabranjena u toj zemlji.

„Šta ćete mi zabranjivati ulazak u Crnu Goru, a ja tamo nisam ni hteo da idem, niti ću da idem“, rekao je Vučićević, a preneo Informer.

Ono što je tragično je da se ovom odlukom ono što radim maltene poistovjećuje s bestijalnim kampanjama beogradskog tabloida„, rekao je Petar Komnenić Vijestima.

Milojko Spajić, premijer Crne Gore, povodom izjednačavanja ova dva slučaja ocenio je da se ne može govoriti o recipročnoj meri „niti u istu ravan stavljati novinarski pristup gospodina Komnenića i gospodina Vučićevića“. Dodao je da Vučićević „svojim javnim nastupima i sadržajem koji plasira kontinuirano vrijeđa Crnu Goru, njene građane i državne funkcionere“.

Šta kažu u medijskim organizacijama o zabranama?

Da ne bi trebalo praviti paralelu između rada Dragana Vučićevića i Petra Komnenića smatraju i iz Društva profesionalnih novinara Crne Gore.

Mila Radulović, predsednica te organizacije, za RSE kaže da onemogućavanje rada novinara ne doprinosi evropskim integracijama i „reformama koje sve treba da nas uvedu u EU“.

„Mislim da nije ni dobro rešenje zabraniti ulazak Vučičeviču u Crnu Goru jer se time ne dobija ništa. Važno je da Agencija za audovizuelne usluge radi svoj posao i da se ne dozvoljava emitovanje i reemitovanje sadržaja koji krše standarde Saveta Evrope, šire govor mržnje, omalovažavaju i slično. Ako oni štite naš medijski i javni prostor, zabrana ulaska gradjanima Srbije u Crnu Goru je besmislena. Izuzev kriminalaca, naravno“, navodi Radulović.

Kada je reč o potezu Beograda koji je usledio, profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Čedomir Čupić ga opisuje kao vrstu „odmazde i nemoć vlasti u Beogradu“.

Ocenjuje i da zabrana ulaska s crnogorske strane takođe nije dobro rešenje, ali da je opravdana odluka regulatornog tela da zabrani emitovanje televizije informer zbog govora mržnje.

Smatra da je reakcija Beograda s jedne strane izazvana time što vlasti u Srbiji „ne mogu da podnesu ulazak Crne Gore u EU za dve godine“, a s druge strane, to što je vlastima u Srbiji neophodno, kako kaže, konstantno kreiranje neprijatelja u regionu.

„Više je to bitka za neke unutrašnje pozicije gde oni u stvari hoće da pokažu da su svi okolo protiv i da su to neprijatelji, a s druge strane da su Srbi koji žive u zemljama regiona ugroženi. Oni u stvari prave ugroženost, iako oni uopšte nisu ugroženi“, ocenjuje Čupić.

Ko je na listi proteranih iz Srbije i Crne Gore?

Kada je reč o proteranim državljanima Crne Gore, u junu 2025. godine ulazan u Srbiju zabranjen je reditelju Danilu Marunoviću, nakon što su ga u Beogradu priveli i saslušali pripadnici Bezbednosno informativne agencije (BIA).

To je bio poslednji slučaj u nizu proterivanja crnogorskih državljana iz Srbije, pre odluke o uskraćivanju gostoprimstva Komneniću.

Kada je reč o zabrani ulaska u Crnu Goru, ovakvih primera je poslednjih godina bilo manje, do tivatskog slučaja kada je u Srbiju vraćeno 87 njenih državljana.

(Radio Slobodna Evropa, foto: CdM)