Glavni direktor Svjetskog jevrejskog kongresa za Izrael Laurence Weinbaum izrazio je u Zagrebu uznemirenost posjetom koju je imao Spomen-području Jasenovac i kazao da je to primjer zamagljivanja historije holokausta, koja je prisutna u nizu zemalja istočne Evrope.
„To je jedna od najgorih izložbi koje sam vidio, ne znam šta bih rekao“, izjavio je Weinbaum na tribini o edukaciji o holokaustu u Republici Hrvatskoj, održanoj u jevrejskoj općini Zagreb prilikom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust.
Weinbaum, koji je ujedno i glavni direktor Izraelskog vijeća za vanjske odnose, dodao je da je izložba loše koncipirana, ali da je i tehnički loša, te da je morao kleknuti da vidi neke dijelove zbirke.
On je pozvao hrvatske vlasti da podrže osnivanje mješovitog odbora u kojem bi, osim naučnika iz Hrvatske, bile kolege iz inozemstva koje su taj problem uspješno riješile, kao u Norveškoj ili Njemačkoj. Taj odbor dao bi odgovore na pitanja holokausta u Hrvatskoj i pomagao u njegovoj javnoj prezentaciji, kazao je.
Weinbaum je istakao da od interpretacije historije zavisi naš stav prema sadašnjosti i budućnosti, o čemu, nažalost, govore negativna kretanja u Poljskoj, Rumuniji, Mađarskoj i baltičkim državama.
Optužbe za izdaju
No, po njegovom mišljenju, problem nije u historičarima jer „on dolazi s vrha“. Nije u pitanju neznanje nego negacija i zamagljivanje. Potrebno je zrelo društvo koje neće prebacivati odgovornost na druge i njih optuživati nego preuzeti odgovornost.
„U Hrvatskoj je ubijeno više od 30.000 Jevreja i to je realnost, ali mnogi luđaci ne daju da je tako. U Poljskoj je jevrejska zajednica potpuno iskorijenjena, a činila je deset posto stanovništva. Grupa istraživača hrabro se bavila time u Poljskoj i našla da je bilo dosta onih koji su imali koristi od uništenja Jevreja. To je teško prihvatiti“, rekao je Weinbaum i dodao da su ti istraživači danas izloženi optužbama da su izdajnici.
„Zdravlje tih društava, pa i hrvatskog, zavisi od odnosa prema holokaustu. Ako Jevreji osjećaju da ih poštuju i da se sjećaju njihovih stradanja, to je lakmus-papir za zdravlje društva“, kazao je. „Ako predstavnici Jevreja ne žele biti prisutni na državnoj komemoraciji u vezi s holokaustom, to treba biti važan znak za društvo“, dodao je.
Weinbaum je istakao da je protivnik kolektivnih krivica i ne misli da je narod kriv, ali smatra da svaki narod mora moći prenijeti poruku i sjećati se onoga što se dogodilo.
On je izrazio očekivanja da će Hrvatska smoći snage suočiti se s preuzimanjem odgovornosti za zločine počinjene u NDH i da će se suprotstaviti glorifikaciji onih koji su ubijali.
Nedostaju istraživanja
Ipak, ostavio je otvorenim koliko je moguće jer, kako je rekao, zna da političari imaju izazov donositi odluke koje im neće donijeti glasove, ali i da civilno društvo i mediji nisu toliko snažni da sami iznesu taj problem.
Historičar Neven Budak kazao je da se stanje s nastavom historije o holokaustu značajno popravilo od 2000. godine i da danas postoje brojni udžbenici i priručnici, te edukacija nastavnika u Hrvatskoj i izvan nje.
Ipak, pravo stanje nije mogao ocijeniti jer za to, kako kaže, trebaju istraživanja, koja nisu provedena.
Smatra da je hrvatska historiografija sposobna istražiti pitanja holokausta, koja se u Hrvatskoj mnogo više izbjegavaju zbog zločina nad Srbima nego zbog stradanja Jevreja iako upravo historiografija 20. stoljeća metodološki zaostaje za drugim područjima.
Međutim, najveći je problem što vlast podupire udruženja koje promovišu tvrdnje da Jasenovac nije bio mjesto zločina, a neki iz tih udruženja „pišu predgovor knjizi da je Zemlja ravna ploča“, slegao je ramenima Budak.
Problem negiranja genocida nad Srbima
Vesna Teršelič iz Dokumente kazala je da je u Hrvatskoj veći problem negiranje genocida na Srbima i zauzela se za donošenje novog političkog okvira na nivou Evropske unije koji će ojačati „Evropu pamćenja“.
Predsjednik Židovske zajednice Zagreb Ognjen Kraus smatra da se ključni problem nalazi u politici i dodao da tokom posjete Jasenovcu niko iz Ministarstva kulture nije bio prisutan. Također, kad se u Hrvatskoj govori o holokaustu, nikad se ne navode primjeri iz Hrvatske nego iz Auschwitza.
Državna komisija za utvrđivanje žrtava iz 1999. zaključila je da je u Hrvatskoj stradalo 240 Jevreja te 700 i nešto Srba. Predsjednik Komisije Vice Vukojević potom je izabran za sudiju Ustavnog suda, rekao je Kraus i dodao da ljudi iz vlasti uspoređuju žrtve Bleiburga i Jasenovca, što je neprihvatljivo.