Profesor na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu Siniša Vuković komentarisao je za Antenu M to što ambasadori zemalja EU nijesu došli na prijem koji je organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić povodom 117 godina parlamentarizma. Kaže da to ne treba nikoga da iznenađuje jer su politika i vrijednosti kojima se Mandić vodi i na kojima insistira u koliziji sa zapadnom agendom i u koliziji sa očekivanjima zapadnih partnera sa kim su spremni da saradjuju.

„Ovo treba doživjeti kao simboličan čin koji javno manifestuje takve percepcije, a može se očekivati da će iza scene, odnosno ono što nije na otvorenom planu, biti mnogo konkretnije i decidnije. Diplomatija rijetko funkcioniše na ekslpicitan način, poruke ovog tipa na simboličkoj ravni su upravo jedan od načina na koji diplomatija šalje javno poruke koje se moraju tumačiti kao slojevite“, kaže Vuković.

Niko sa pozicija vlasti u CG ne šalje signal u Brisel u kojem prikazuju bojazan od daljeg uplitanja Srbije

Komentarišući to što predjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajn nije odgovorila na pitanje zašto EU ćuti na miješanje Vučića u unutrašnje stvari Crne Gore, Vuković kaže da je neophodno to pitanje postavljati što češće jer se na taj način takve teme stavljaju u prvi plan.

„I nedostatak odgovora je odgovor za sebe. Ona je mogla da kaže da se Srbija ne miješa u unutrašnje stvari Crne Gore i na taj način oponira toj tezi. Činjenica da je izbjegla odgovor, govori o tome da oni ne žele da javno pričaju o tome, jer još uvijek smatraju da, kada je u pitanju javna politika i diplomatija, ta tema je dovoljno osjetljiva da se može tretirati iza scene, odnosno klasičnim diplomatskim putem. Istovremeno možemo tumačiti i da oni ne dobijaju isti signal od donosioca odluka u Crnoj Gori. Niko sa pozicija vlasti u CG ne šalje takav signal u Brisel u kojem prikazuju bojazan od daljeg uplitanja Srbije, i EU samim tim ne želi da zauzme decidniji stav, jer bi se na taj način direktno ona umiješala u unutrašnja pitanja u Crnoj Gori. Nedostatak tog odgovora može sugerisati da dalje insistiranje na toj temi od strane medija može dodatno kontekstualizovati taj problem Zapadnim partnerima, i takou bliskoj budućnosti projektovati ga kao jedan od prioriteta, kojim bi se oblikovao način na koji bi se Zapad odnosio prema regionalnim pitanjima, pogotovo kada je odnos Srbije i Crne Gore“, pojašnjava Vuković.

Spajićev autoreitet, kako u Vladi tako u vlasti, sveden je na minimum

Govoreći o formiranoj 44 vladi i imenovanju Mandića na čelo parlamenta, te ko će zapravo odlučivati u Spajićevoj Vladi, Vuković kaže da Spajić nije odlučivao ni u toku procesa pregovora o Vladi.

„To se znalo već neko vrijeme da je krajnja odluka van PES-a i njegove sfere uticaja. Očigledno je da je njegov autoreitet, kako u Vladi tako u vlasti, sveden na minimum. Govorimo o premijeru čiji plan njegovi koalicioni partneri nijesu pročitali, koji nijesu insistirali da se pročita ekspoze, nijesu problematizovali njegovu agendu, niti očekuju da će on sprovesti agendu ili da će ta agenda na neki način ugroziti njihove prioritete. Ono što čujemo su upravo prioriteti koje manifestuju oni koji zapravo imaju poluge moći, a to su koalicija ZBCG, zatim predsjednik Milatović, koji očigledno uspjeva da se profliše ponovo kao autoritet unutar samog PES-a. Tu su i Demokrate koji takođe projektuju određene preference“.

Upitan koliko predviđa da će Vlada trajati, Vuković kaže da su članovi Vlade sami oročili rok na godinu dana. Napominje da će najavljena rekonstrukcija otvoriti vrata bivšim članovima DF-a.

„Samim tim postavlja se pitanje šta će biti cijena te rekonstrukcije i koji će biti uslovi ispostavljeni Spajiću da formira tu Vladu. Da li će i sam Spajić biti mandatar za tih godinu dana, jer vidimo da njegov autoritet unutar njegove partije unutar njegove koalicije je krajnje upitan“, zaključio je Vuković.

(Antena M, Foto. UNDP)