Dok u Srbiji vlast najavljuje izgradnju velikog plovnog kanala Dunav-Morava-Vardar, već postojeći kanali Vojvodine su toliko zapostavljeni da su neki od njih postali najzagađeniji vodotoci Evrope.

Reporterka Al Jazeere Jelena Milutinović je istražila zašto Veliki bački kanal, ključna arterija kanala Dunav-Tisa-Dunav, decenijama predstavlja crnu ekološku tačku i zašto, pored brojnih obećanja, ovaj kanal još nije očišćen.

Trgovački put kojim su nekada plovili brodovi od Rumunije do Beča danas je zapušteni vodotok, čiji se neprijatni miris širi kilometrima.Veliki bački kanal, najveći graditeljski poduhvat Evrope 18. vijeka, dug 112 kilometara, zbog nebrige je pretvoren u otvorenu septičku jamu.

„Svake godine sve jači i jači smrad dolazi iz ovog kanala, tako da je jako teško živeti ovde. Ja imam četvoro dece i ne nameravam odlaziti odavde, i nadam se da ni oni neće otići odavde. Jednu kuću imamo pored kanala, drugu sa druge strane kanala, živimo, ali ne uživamo“, priča Milan Lalović, mještanin Vrbasa.

Umjesto riba, kanalom danas plivaju otrovi, jer se u njega direktno izlijevaju fekalne i industrijske vode.

„Kanal je zapušten celim tokom, ali je najzagađeniji upravo ovde. Kroz grad Vrbas duž deonice od šest kilometara voda gotovo da stoji. Nekada je ispod ovog mosta kanal bio dubok tri metra, a danas jedva 30 centimetara“, izvještava Jelena Milutinović.

Skriveni interesi

Niske novčane kazne za industrijske zagađivače i višedecenijsko nepreduzimanje mjera za ekološke aktiviste su, kažu, očigledni dokazi da su ekologija i zdravlje stanovništva svakoj vlasti na posljednjem mjestu.

„Mi smatramo da postoje skriveni interesi koji održavaju ovaj problem na nivou na kojem je sada, jer jednostavno ne može zdrav razum da prihvati da postoji zakonska regulativa institucije koje sprovode zakonsku inicijativu a da toliko decenija problem stoji u mestu. Znači, u pitanju je čista korupcija“, smatra Ratko Đurđevac iz udruženja Eko-Vrbas.

A svaka vlast obećava rješenje. Prije dvije godine počela je izgradnja postrojenja za prečišćavanje voda. Međutim, radovi su stali već s otvaranjem gradilišta.

Nadležni objašnjavaju da je posao usporila izgradnja kanalizacione mreže, ali i to što se čekala saglasnost industrije za priključenje na buduće postrojenje.

„Čeka se da se krene, napravljen je međuvremenu veliki broj sastanaka kako bi se krenulo sa realizacijom i očekujemo da na proleće krenu, kad počne građevinska sezona, građevinski radovi na izgradnji centralnog postrojenja otpadnih voda“, izjavio je Mirko Grubišić iz Ministarstva za zaštitu životne sredine.

O plovidbi i ne maštaju

Najava da će Srbija krenuti s gradnjom grandioznog kanala Morava dok otrovni mulj zatrpava kanale u Vojvodini razljutila je eko-aktiviste u toj pokrajini.

Ministar prirodnih resursa Milan Bačević, međutim, poručuje da će sredstava biti i za čišćenje starih, i gradnju novih plovnih puteva.

„Ja mislim da će Vojvodina imati značajna sredstva u vrlo kratkom periodu da uđe u te poslove, jer su oni zaista potrebni. Ali, podvlačim još jedom, hidrosistem Morava-Vardar-Dunav ne tangira direktno nikoga u Vojvodini, može samo pozitivno da deluje na uravnoteženje vodnih nivoa u čitavoj Vojvodini i čitavoj Srbiji“, kaže Bačević.

Spomenik Jožefu Kišu, vizionaru koji je prije oko 200 godina inicirao izgradnju kanala, danas gleda na prevodnicu kojom su nekada prolazili brodovi. Ali, o plovidbi mještani ovdašnjih naselja više i ne maštaju.

Umjesto brodovima, nadaju se bagerima, koji bi uklonili otrovni mulj i omogućili im život u čistoj sredini, na koji čekaju decenijama.

(Al Jazeera)