Skip to main content

Većina Piranskog zaljeva pripala Sloveniji

Jugoslavija 29. јун 2017.
3 min čitanja

Arbitražni sud za granični spor između Hrvatske i Slovenije odlučio je da većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale pripada Sloveniji te da Slovenija dobije doticaj svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora.

Sud u Hagu odlučio je da će granica između Slovenije i Hrvatske na području Piranskog zaljeva biti prava linija koja povezuje Rt Madona u Sloveniji i Rt Savudrija u Hrvatskoj.

Ranije je objavljeno da granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika, što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škriljei ostaju u Hrvatskoj.

Arbitražni sud odlučio je i da Slovenija dobije doticaj svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora.

Koridor širok 2,5 nautičkih milja

Slovenski koridror do otvorenog mora bit će širok 2,5 nautičke milje, rekao je predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillame.

Guillame je prethodno rekao da „trenutačno nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije izravno spojeno na otvoreno more, ali ga sud ima dužnost odrediti“.

Odredio je da je slovenski ‘junction’ do otvorenog mora bude područje u kojem brodovi i zrakoplovi imaju jednaka prava kao na otvorenom moru.

Ranije je objavljeno da granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škrilje i kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.

Sud je ranije objavio odluku da je Sveta Gera na hrvatskom teritoriju, ali i priopćio da nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju.

Čitanje odluke Arbitražnog suda počelo je spornim mjestima na sjevernoj hrvatsko-slovenskoj granici.

Predsjednik suda Gilbert Guillame pročitao je i odluke da granice na Muri i Sutli idu katastarskom granicom, a u Murskom Središću sredinom Mure.

Sud je odlučio da je Sveta Gera na hrvatskoj teritoriji, ali i saopćio da nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskoj teritoriji, javlja Hina.

Dok Gilbert Guillaume, predsjednik Arbitražnog suda, čita odluku o teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije na moru i kopnu, predstavnici Hrvatske nisu u sudnici, u skladu sa odlukom Hrvatskog sabora iz jula 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog „teške povrede arbitražnog postupka“.

Slovenija je tražila 80 posto Piranskog zaljeva i izlaz na otvoreno more, a Hrvatska razgraničenje po pola.

„Što se tiče izlaska Slovenije na otvoreno more, Sud smatra da je potrebna detaljna analiza onoga što je opisano u dogovoru o arbitraži. Treba jasno razlikovati međunarodno pravo i odluke koje se donose na temelju pravednosti. Ništa ne sprečava postignuće koherentnog rješenja koje Slovenija opravdano traži“, rekao je Guillaume.

On je kazao da je slovenska policija u Zaljevu bila aktivnija nego hrvatska.

U slučaju Murskog Središća, Sud smatra da granica ide sredinom rijeke.

„Što se tiče područja rijeka Mure, sud utvrđuje da međunarodna granica slijedi katastarske granice i definira da Ustav iz 1931. Kraljevine Jugoslavije nije utvrdio granicu na tom području.“

Hrvatska se povukla iz arbitraže

Hrvatski sabor je krajem jula 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije države potpisale 2009, a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.

Zagreb je tada ocijenio kako je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u Arbitražnom sudu Jernej Sekolec i uposlenica slovenskog Ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.

Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove „teške povrede“.

„Hrvatska se neće odazvati pozivu na čitanje odluke Arbitražnog suda. Neće tamo sjediti, neće biti prisutna. To će za nas biti dan kao i svaki drugi i nemamo namjeru toj odluci pridavati veliku pažnju“, potvrdili su uoči objavljivanja odluke hrvatski diplomatski izvori.

‘Mrtvo slovo na papiru’

Ta odluka, tvrde, „neće imati nikakav učinak prema nama i Hrvatska neće prema njoj postupiti“.

Hrvatska vlast i opozicija jedinstveni su u stavu kako je arbitražni sporazum za Hrvatsku „mrtvo slovo na papiru“ te da na miran i trezven način treba tražiti drugi način rješavanja teritorijalnog spora vezanog uz morsku granicu.

Također pozivaju na izbjegavanje bilo kakvih jednostranih poteza.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je prošli petak u Briselu izjavio kako je arbitraža za njega nepovratno završena te da pitanje granica treba riješiti na drukčiji način.

Slovenski premijer Miro Cerar tokom dvodnevnog samita čelnika EU-a snažno je lobirao ne bi li dobio podršku za svoje stajalište da se odluka Suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije mora poštovati.

(Al Jazeera)