Skip to main content

Ustavni sud: Nacionalni saveti ne mogu više preuzimati osnivačka prava nad medijima

Građani 20. јан 2014.
5 min čitanja

Ustavni sud Srbije osporio je više odredaba članova Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, objavljeno je na sajtu tog suda (www.ustavni.sud.rs).

Između ostalog, Ustavni sud je osporio ovlašćenja nacionalnih saveta u drugim oblastima, sem u onim koje su precizno definisane zakonom, a to su obrazovanje, kultura, informisanje i službena upotreba jezika i pisma.

Ustavni sud je osporio i odredbu kojom se propisuju ovlašćenja nacionalnih saveta u odnosu na takozvane ustanove od posebnog značaja za nacionalne manjine.

Sud je osporio i zakonsku odredbu koja predviđa da nacionalni saveti mogu preuzimati osnivačka prava nad medijima, jer ni novi Zakon o javnim preduzećima ne dozvoljava Republici, pokrajini i lokalnoj samoupravi da bude osnivač medija. Istovremeno, Ustavni sud nije osporio do sada izvršen prenos osnivačkih prava na pojedinim medijima na nacionalne savete. Taj sud je odlučio da nisu u skladu sa Ustavom ni zakonom propisana ovlašćenja nacionalnog saveta u vezi sa učešćem u odlučivanju o izboru organa republičkog i pokrajinskog javnog medijskog servisa.

Sud je utvrdio da nema osnova da se zakonom propiše obaveza Republike, pokrajine i lokalne samouprave da nad ustanovama kulture, obrazovanja i informisanja izvrše prenos osnivačkih prava samo na zahtev nacionalnog saveta, s obzirom na to da prenos osnivačkih prava mora biti izraz saglasnosti volja zainteresovanih strana. Osnivaču se ne može nametati automatizam i potpuna zavisnost od volje druge zainteresovane strane, navodi se u saopštenju.

Javna rasprava povodom devet inicijativa i postupaka za ocenu ustavnosti 14 odredaba Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina održana je u junu prošle godine.

Vlada Srbije je krajem prošle godine usvojila Predlog izmena i dopuna ovog Zakona o nacionalnim savetima i uputila ga u skupštinsku proceduru. Kako je tada objašnjeno, razlog za izmene tog zakona su njegovi „brojni nedostaci“.

Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina usvojen je 2009. godine.

NVO: Povući Predlog izmena Zakona o nacionalnim savetima manjina 

Nevladina organizacija Centar za praktičnu politiku iz Beograda pozvala je danas Vladu Srbije da iz skupštinske procedure povuče Prelog izmena i dopuna Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, pošto je Ustavni sud osporio pojedine odredbe toga zakonskog akta.

„Nakon odluke Ustavnog suda Srbije kojom su brojne odredbe važećeg Zakona o nacionalnim savetima proglašene neustavnim, neophodno je da se cela materija ponovo razmotri u širokoj i demokratskoj javnoj raspravi“, naveo je Centar za praktičnu politiku u saopštenju za javnost.

Korhec: Odluka Ustavnog suda umanjuje stečena manjinska prava

Korhec
Tamaš Korhec: Korak unazad

Predsednik Nacionalnog saveta Mađara Tamaš Korhec izjavio je danas da je Ustavni sud Srbije odlukom da ospori pojedine članove i odredbe Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina zapravo „ukinuo“ neka postojeća kolektivna manjinska prava.

„Svakako da odluka Ustavnog suda predstavlja za nas razočaranje. Među ovim odredbama ima i onih kojima je Ustavni sud ukinuo neka postojeća kolektivna prava nacionalnih manjina koja se ostvaruju preko nacionalnog saveta, što predstavlja smanjivanje dostignutog stepena ljudskih i manjinskih prava“, rekao je Korhec.

Prema njegovim rečima, smanjivanje dostignutog stepena manjinskih prava je „nemoguće“, čak i u slučaju kada takvu odluku donese Ustavni sud.

„Po mom čitanju odluke Ustavnog suda, ona svakako predstavlja korak unazad i predstavlja smanjivanje dostignutih standarda u oblasti manjinskih prava“, kazao je Korhec.

On je podsetio da Nacionalni savet Mađara već četvrtu godinu u odnosu na škole od posebnog znacaja za mađarsku nacionalnu manjinu, u skladu sa zakonom o nacionalnim savetima, vrši upravljačka ovlašćenja, odnosno imenuje tri člana školskih odbora i učestvuje u izboru direktora.

„Ali, odlukom Ustavnog suda ova dugogodišnja praksa je zapravo ukinuta, iako sud nije našao nijednu odredbu Ustava zbog koje bi trebalo da bude ukinuta, već je sam postavio neke standarde i tako tumačio tu odluku. Nakon dva koraka napred, ovo predstavlja korak nazad u ostvarivanju manjinskih prava“, naveo je Korhec.

On je izrazio zadovoljstvo jer je Ustavni sud „ogromnim delom“ podržao i zakon i koncepciju manjinske samouprave, pa je najveći broj primedbi koje su izneli predlagači inicijative za ocenu ustavnosti ili odbacio ili odbio.

„Na taj način, zakon je dobio pečat provere od instance koja je jedina za to merodavna. To je pozitivna vest za nas. Sada više niko ne može da ospori činjenicu da neposredno izabrani nacionalni saveti predstaljaju zajednice koje su ih izabrale i da imaju ovlašćenja u odnosu na veliki broj ustanova u četiri oblasti“, rekao je Korhec.

Nacionalni saveti imaju ovlašćenja u oblastima obrazovanja, kulture, službene upotrebe jezika i pisma i informisanja.

„Nacionalni saveti, dakle, mogu biti osnivači ustanova u oblastima kultre i obrazovanja, pored Republike, pokrajine i lokalnih samouprava. Mediji čija smo osnivačka prava preuzeli ostaju u vlasništvu Nacionalnog saveta. Prema odluci Ustavnog suda, mi možemo bez ograničenja da osnivamo medije, a ono što smo preuzeli ranije je u skladu sa Ustavom“, rekao je Korhec.

On je dodao da Predlog izmena i dopuna Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, koji je Vlada Srbije usvojila i uputila u skupštinsku proceduru krajem prošle godine, može da ostane u proceduri.

„Ništa ne mora da se menja i doteruje, jer nismo menjali ono što je bilo pred Ustavnim sudom. Zakonodavac nema nikakvu direktnu i hitnu potrebu da menja taj predlog. I bez bilo kakve izmene ovog zakona, zakon je sprovodiv i može da funkcioniše“, kazao je Tamaš Korhec.

Podsetio je da je u julu 2012. godine Ustavni sud Srbije osporio i odredbe Zakona o nadležnostima Vojvodine, nakon čega se ukazala hitna potreba da se formulišu nove odredbe, ali Vlada Srbije do dana današnjeg to nije uradila, „a život nije stao i zakon i dalje funkcioniše“.

Korhec je rekao da se izbori za nacionalne savete ove godine mogu održati, a nacionalni saveti mogu funkcionisati bez poteškoća, uprkos odluci Ustavnog suda Srbije.

Ustavni sud je proglasio protivustavnim dva člana Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, a u slučaju još osam članova neke delove je proglasio protivustavnim.

LSV: Zaustaviti umanjivanje stečenih prava nacionalnih zajednica

LSV_logoLiga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) ocenila je da je odlukom Ustavnog suda Srbije, kojom je neustavnim proglašeno nekoliko članova Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, stvoren je osnov za novo umanjivanje stečenih prava nacionalnih zajednica.

„Prava nacionalnih zajednica u Srbiji zagarantovana su Ustavom, kao i brojnim međunarodnim dokumentima, na čije poštovanje se Srbija obavezala“, navodi se u saopštenju koje je potpisao pokrajinski poslanik LSV Aleksandar Marton.

Dodaje se da bi nakon ove odluke Ustavnog suda, republička vlast trebalo da formira radnu grupu koja bi brinula o tome da se prava nacionalnih zajednica ne umanjuju, a u kojoj bi učestvovali predstavnici svih nacionalnih zajednica.

Marton je podsetio da je njegova stranka u novembru prošle godine upozorila da se Zakonom o mreži sudova „razbijaju“ utvrđena sedišta sudova i javnih tužilaštava u Vojvodini, s jasnom namerom da se na taj način demontira njena geografska granica i njena autonomija, i to po cenu da se pritom najgrublje krše prava nacionalnih zajednica na upotrebu maternjeg jezika.

(Autonomija/Beta)