Ursula von der Leyen u četvrtak je dobila podršku Evropskog parlamenta za još jedan mandat na čelu Evropske komisije iako je presuda suda EU-a dan ranije dovela u pitanje podršku dovoljnog broja eurozastupnika, prenosi Hina.

Aktuelna čelnica izvršnog tijela EU-a dobila je 401 glas u prvom krugu tajnog glasanja na plenarnoj sjednici novog saziva parlamenta u Strasbourgu. Bilo joj je potrebno 360 glasova od 719 zastupnika koji su aktivirali mandat. Evropski parlament će u 10. sazivu imati 720 zastupnika. U četvrtak je glasalo 707 zastupnika, a 284 je bilo protiv njenog imenovanja na čelo Komisije.

Na putu prema novom mandatu od pet godina Von der Leyen uspješno je prošla prvu stepenicu krajem juna kada je dobila podršku Evropskog vijeća te joj je preostalo da pridobije natpolovičnu većinu zastupnika.

S obzirom na to da grupacije centra u EP-u raspolažu dovoljnim brojem glasova, očekivalo se da će Von der Leyen dobiti natpolovičnu podršku i uz određeni postotak onih koji ne glasaju u skladu s većinom u svojim grupama. Moguću podršku njemačkoj demokršćanki nisu isključivali ni Zeleni koji imaju 53 zastupnika niti desni Evropski konzervativci i reformisti (ECR) sa 78 zastupnika. Zeleni su, prema izvještajima medija, na kraju odlučili podržati Von der Leyen.

Međutim, presuda suda EU-a od srijede, da njezina Komisija nije bila dovoljno transparentna u nabavci vakcina tokom pandemije COVID-19, njezin je izbor učinila neizvjesnijim.

Europarlamentarci i građani, pozivajući se na zakone o slobodi informacija, zatražili su od Komisije da objavi ugovore o nabavci vakcina, ali izvršno tijelo EU-a objavilo je samo cenzuriranu verziju, zbog čega je pokrenut proces na sudu.

Opći sud EU-a u srijedu je presudio da Komisija nije pružila adekvatan razlog za cenzuru dijelova ugovora tako što je ‘zacrnila’ dijelove ugovora koji se tiču odšteta farmaceutskih kompanija u slučaju neispravnosti vakcina.

Von der Leyen je, međutim, očito pomogla činjenica da bi u slučaju da ne bude izabrana u institucijama EU-a nastala haotična situacija zbog mađarskog predsjedanja koje već izaziva sporove.

U slučaju da nije dobila podršku parlamenta, Evropsko vijeće bi u roku mjesec dana trebalo imenovati novog kandidata, samit evropskih čelnika bi se morao održati usred ljeta, a nije jednostavno doći ni do novog kandidata koji bi mogao dobiti kvalificiranu većinu u Evropskom vijeću i natpolovičnu u parlamentu.

Reagirajući na odluku suda, Komisija je istakla kako su “presude Općeg suda u pogledu većine zahtjeva u skladu s njenim odlukama” te da je sud potvrdio da je imala pravo omogućiti djelimičan pristup.

Tužba je prihvaćena u samo dvije tačke, odnosno da je Komisija trebala pružiti dodatna objašnjenja za odbijanje pristupa određenim odredbama ugovora te da je trebala dostaviti lične podatke članova pregovaračkih timova, napominje Komisija, opravdajući svoj postupak time da je bilo teško postići ravnotežu između prava javnosti na informaciju i pravnih zahtjeva koji su proizlazili iz samih ugovora.

Oni koji opravdavaju postupak Komisije ističu kako su se ti ugovori sklapali u vanrednim okolnostima širenja pandemije COVID-19, kada je prioritet bio što prije osigurati vakcine za građane EU-a.

Komisija sad ima dva mjeseca i deset dana da se žali na odluku.

Von der Leyen zadovoljila očekivanja političkog centra

Von der Leyen se prije glasanja obratila zastupnicima u Evropskom parlamentu, a govor je u velikoj mjeri posvetila sigurnosti i konkurentnosti kontinenta.

U svom prijedlogu programa najavila je „Komisiju investicija”. Na prvoj plenarnoj sjednici novog saziva Evropskog parlamenta u Strasbourgu naglasila je da evropska konkurentnost treba „veliki poticaj” te da je potrebno manje birokratije i „mikroupravljanja” kako bi se poslovanje olakšalo.

Najavila je i nastavak zelene tranzicije EU-a prema čistim energentima, poput vodika i politika zaštite okoliša te borbe protiv klimatskih promjena.

Drugi naglasak stavila je na sigurnost kontinenta, pozivajući na formiranje evropske odbrambene unije. Kazala je kako evropske države premalo ulažu u svoju odbranu te kako pritom njihova sigurnost previše ovisi o drugima, misleći pritom na Sjedinjene Američke Države.

U svom dugom obraćanju dotaknula se niza tema poput ekonomske nejednakosti, epidemije mentalnih bolesti i umjetne inteligencije. Istakla je i nužnost ostvarivanja istinske ravnopravnosti žena i muškaraca, počevši od primanja i mirovina.

Govor i obećanja je morala pažljivo balansirati i očito je zadovoljila očekivanja tri centristička kluba i Zelenih. ECR je svojim zastupnicima prepustio da glasaju svaki u skladu sa svojim “nacionalnim interesima”.

Čelnica Komisije nakon glasanja u Evropskom parlamentu može početi sa slaganjem novog kolegija komesara, koji bi trebala predstaviti u septembru. Izabrana predsjednica Komisije u dogovoru s vladama država članica odlučuje o novom sastavu Komisije i ko će dobiti koji resor. Posljednji put, 2019. tražila je od država članica da joj predlože po dva kandidata, muškarca i ženu, kako bi imala rodno uravnoteženu Komisiju. Međutim, neke države članice već su odlučile da će poslati samo jednog kandidata.

Njemačka demokršćanka Ursula von der Leyen političarka je s bogatim iskustvom na čelu nekoliko njemačkih ministarstava, a rođena je u političkoj porodici: njezin otac je bio poznati političar Ernst Albrecht. Na čelu Komisije je od 2019. godine

Rođena je u Briselu gdje je njezin otac, kasniji premijer savezne pokrajine Donja Saska, Ernst Albrecht obavljao visoke funkcije u Evropskoj ekonomskoj zajednici i Evropskoj zajednici, pretečama Evropske unije. Von der Leyen je u Briselu provela prvih 13 godina svog života.

(Al Jazeera, foto: Beta-AP)