Hiljade ljudi iz cijelog svijeta već godinama u julu na svoj način daju doprinos obilježavanju genocida u Srebrenici, najvećeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Jedni to čine učešćem u Maršu mira, koji tokom tri dana ide rutom kojom je kolona hiljada Bošnjaka iz tog dijela Bosne i Hercegovine u ljeto 1995. bježala ispred snaga Vojske Republike Srpske i njihovih saveznika, drugi to čine učešćem u biciklističkom maratonu Bihać – Srebrenica, motoristi na svoj način odaju počast žrtvama…

Među načinima odavanja počasti žrtvama srebreničkog genocida je i Ultramaraton mira Vukovar – Srebrenica, koji je već postao tradicionalni dio podsjećanja na nevine žrtve, a ove godine će se održati 13. put. Ni kiša, ni visoke temperature ili drugi izazovi ne sprečavaju grupu ultramaratonaca da danima trče od Ovčare, kod Vukovara, do Potočara, kod Srebrenice, na trasi dugoj 227 kilometara, kako bi se poklonili žrtvama tog zločina.

Ultramaratonac Dražen Ćućić iz Osijeka kaže da su učesnici vođeni idejom povezivanja dva najveća stratišta nakon Drugog svjetskog rata, Ovčare i Potočara, ali i odavanja počasti svim nevino stradalim civilima na ovim prostorima, bez obzira na njihovu nacionalnost. Stoga, ovim ultramaratonom žele poslati poruku mira, suživota i tolerancije triju naroda.

“Prošlost niti možemo niti smijemo zaboraviti, no moramo se okrenuti budućnosti radi sebe, radi svoje djece i radi generacija koje dolaze poslije nas”, kaže Ćućić.

Među učesnicima ovog poduhvata je i Boban Pantović iz Beograda, koji ove godine trči peti put, a prethodno je bio dio organizacije i podrške ultramaratoncima. Upitan šta mu daje snagu da prelazi velike distance, govori da nema jačeg motiva i inspiracije od toga što je riječ o humanitarnom maratonu za civilne žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji tokom ‘90-ih godina prošlog stoljeća.

“Osećam se jako odgovornim po pitanju onog što se dogodilo, jer su ti ljudi, koji su odgovorni za sve ono što se dogodilo, bili moja generacija ili malo stariji.”

Iskusni ultramaratonac iz Srbije navodi da, iako je po prirodi jak čovjek, kad god dođe u Potočare, ne može da se odupre emocijama, a suze same poteku.

“Za mene je ova poslednja deonica ultramaratona od Zvornika do Potočara – potok suza. To je najbolje ime koje opisuje šta za mene ovo znači”.

Pitanje Srebrenice je decenijama osjetljivo u Srbiji, što je najbolje pokazala reakcija vlasti u Beogradu uoči odluke Ujedinjenih naroda da usvoje Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Stoga i ne čudi da je Pantović, koji navodi da je jedan od rijetkih ljudi iz Srbije koji se poklonio žrtvama i na Ovčari, i u Potočarima, na društvenim mrežama, posebno u prvim godinama učešća u ovom poduhvatu, dobijao prijetnje, na koje se nije obazirao.

Kako kaže, njegova misija je da širi ljubav, a žao mu je ljudi koji prijete i govore negativno o ovom ultramaratonu ili samoj Srebrenici.

“Meni je tih ljudi žao jer su oni verovatno nesrećni.”

Nadljudski poduhvat, ali i posebna snaga

Nema sumnje da je pretrčati 227 kilometara nadljudski poduhvat, ali učesnici ovog ultramaratona ističu da imaju posebnu snagu kada idu od Ovčare do Potočara.

Dražen Ćućić navodi da je Ultramaraton mira Vukovar – Srebrenica dio njegovog svakodnevnog života, a zbog njega je kvalitetniji čovjek.

“On me iz dana u dan uči biti ponizan i zahvalan prvenstveno na slobodi koju imam, miru u kojem moja djeca odrastaju, ljubavi koju im kao roditelj mogu svakodnevno pružiti, prijateljstvu, žrtvi kojoj participiram.

Niti jedna medalja, niti jedan pehar ne može zamijeniti zagrljaj majke Srebrenice koja je izgubila dijete u ovome suludom ratu, niti jedna medalja, niti jedan pehar ne može zamijeniti njezinu iskrenu i toplu riječ hvale, niti jedna medalja, niti jedan pehar ne može zamijeniti njihovu tugu i bol. Ovaj ultramaraton mira više je od toga – on je životni poziv za mene i moje ultramaratonce”, kaže Ćućić.

On pojašnjava da dužina Ultramaratona mira Vukovar – Srebrenica iznosi 227 kilometra, koji se trči etapno, gdje prosječna dionica iznosi 45,4 kilometra.

Kako kaže, najveći izazov u ovome ultramaratonu nije dužina same dionice, budući da je riječ o ultramaratoncima koji su istrenirali trčati i 100-tinjak kilometara po dionici, nego su to vremenski uvjeti, odnosno visoke temperature.

“Trčanje na visokim temperaturama ekstremno je naporno te iziskuje izvrsnu fizičku i psihičku pripremljenost trkača.”

Ono što je bitno naglasiti jeste da trkači trče svih 227 kilometara, odnosno da se ovaj ultramaraton ne trči štafetno.

Bobanu Pantoviću iskušenja nisu nepoznanica. Nakon loma noge tokom srednjoškolskih godina i prijetnje amputacijom, nakon više operacija i godina provedenih u bolnicama, predviđalo se da će biti doživotno osuđen na korištenje štapa. Uprkos takvim prognozama, ne da je štap odbacio već je postao i ultramaratonac.

Ipak, kada je riječ o Ultramaratonu mira Vukovar – Srebrenica, najgore je kada oni trče, a pored njih prolaze automobili s rotacijama, u kojim se voze političari koji, “nažalost, ne dođu u svoje lično ime, već sa svitom, spektakularno, s kamerama, ne bi li pokupili koji politički poen”.

“A sve te humke, svi ti nišani u Potočarima, trasom kojom trčimo, svedoci su delovanja i rada političara”, kaže Pantović.

Ipak, ni političari, ni teški uvjeti ga neće spriječiti da i dalje na ovaj način odaje počast žrtvama. Planira još 50 godina učestvovati u ovom ultramaratonu, a “onda će, možda, biti vreme da se sve to prepusti mlađima”.

Ultramaraton mira broji pet službenih trkača: Duško Štrbac (Zagreb), koji je i idejni začetnik ovog poduhvata, te Boban Pantović (Beograd), Mirsad Softić (Tuzla), Miroslav Dudić Lovrić (Beč) i Dražen Ćućić (Osijek).

Na pojedinim dionicama pridružuju im se prijateljice i prijatelji iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te SAD-a, kaže Ćućić, pa će ih ove godine na prvoj dionici od Ovčare do Vinkovaca pratiti Jasna Pavičić, Slavko Janjić, Ivan Špoljarić, Zlatko Romanović, David Šain, Domagoj Šeremet i drugi.

Pet dionica

Ultramaraton mira trči se u pet dionica:

prva dionica, 6. jula: Ovčara (Vukovar) – Vinkovci
druga dionica, 7. jula: Vinkovci – Brčko
treća dionica, 8. jula: Brčko – Janja
četvrta dionica, 9. jula: Janja – Zvornik
peta dionica, 10. jula: Zvornik – Potočari (Srebrenica)
Na kraju, 11. jula sudjelovat će na komemoraciji na memorijalnom groblju u Potočarima.

Ono što učesnike ovog poduhvata čini posebno sretnim jeste da je reakcija javnosti izuzetno pozitivna.

“Ljudi nas na dionicama podržavaju, spontano nam iznesu okrjepu, bodre nas lijepim riječima, pljeskom. Izuzetno smo sretni što imamo krasne domaćine u Vukovaru, Vinkovcima, Bogdanovcima, Bošnjacima, Gunji, Brčkom, Kozluku, Janji, Zvorniku, Potočarima, Srebrenici”, kaže ultramaratonac Dražen Ćućić.

Ipak, nisu svi pristalice njihovog načina održavanja počasti.

“Bio bih neiskren kad bih rekao da nema i minornih provokacija na posljednjoj dionici, no očigledno jedan dio ljudi nema saznanja kako je ovaj ultramaraton usmjeren prema svim civilnim žrtvama – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, te da je ovaj tim trkača sačinjen od Bošnjaka, Hrvata i Srba.”

Ultramaraton mira Vukovar – Srebrenica organizira Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba. Namjera je organizatora, kako kažu, podsjetiti na sve nevino stradale tokom agresije na Republiku Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu te posebno odati počast žrtvama Vukovara i Srebrenice.

“Ujedno, povezivanjem dva grada žrtvi, Vukovara i Srebrenice, želimo podići svijest o važnosti sjećanja i konačnog rješavanja pitanja nestalih osoba kao izraza temeljne humanosti prema svima koji još uvijek ne znaju ništa o sudbini svojih najmilijih.”

Ultramaraton se održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i Željka Komšića te gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića.

Osim Ultramaratona mira Vukovar – Srebrenica, u Hrvatskoj će se održati još niz svečanosti i manifestacija kojima će se obilježiti sjećanje na više od 8.000 ubijenih Bošnjaka, djece, žena, starih i nemoćnih, u julu 1995. godine.

(Al Jazeera/foto: zvanični sajt grada Zagreba)