U sarajevskoj Vijećnici danas je obilježena 30. godišnjica jednog od najgorih zločina u Evropi poslije Drugog svjetskog rata – masakra nad sarajevskim civilima na pijaci Markale.

Tog 28. avgusta 1995, u 11 sati, minobacačka granata ispaljena sa položaja vojske na doživotnu robiju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, ubila je 43, a ranila 84 civila.

U okviru obilježavanja tvorena je izložba “Zločini na Markalama: Ubijanje i ranjavanje civila – suđenje zločincima, negiranje istine, otpor zaboravu”, autora Muamera Džananovića, Merise Karović Babić i Seada Muhića. Izloženi su dokumenti, fotografije i videozapisi koji detaljno prikazuju masakre na pijaci Markale tokom opsade Sarajeva (1992–1996), s ciljem očuvanja sjećanja, edukacije javnosti i suočavanja s negatorskim narativima.

Predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo Senida Karović podsjetila je na stradanja građana i nedostatak pravde za žrtve.

“Kada pogledamo 30 godina iza sebe, to je dug period. Svi koji su preživjeli opsadu Sarajeva sjećaju se patnji bez struje, vode i plina, smrti koja je vrebala iza svakog ćoška i ubijanja nedužnih civila. Masakr 28. augusta 1995. godine bio je jedan od tri najveća tokom opsade koja je trajala 1.425 dana. Tog dana granatom ispaljenom s Trebevića ubijena su 43 naša sugrađana”, podsjetila je Senida Karović.

Podsjetila je i da je masakr civila na Markalama bio prekretnica koja je dovela do NATO napada na srpske položaje oko Sarajeva.

“Ali, za opsadu Sarajeva, u kojoj je ubijeno više od 11.500 građana, među njima 1.601 dijete, imamo samo četiri presude Haškog tribunala. Sarajevo je najdokumentovaniji grad po pitanju ratnih zločina, ali svi ti dokazi stoje u ladicama Tužilaštva BiH i skupljaju prašinu. Svi koji su terorisali Sarajevo moraju odgovarati, jer istina i pravda nemaju alternativu”, poručila je Senida Karović.

Direktor Instituta za istraživanje zločina Muamer Džananović rekao je da izložba govori o kontinuitetu masovnih zločina – i na Markalama 1994. i na Markalama 1995. godine.

“Za masakr na Markalama 1995. godine niko od pripadnika Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS nije odgovarao, iako postoje dokazi o naredbama za granatiranje civilnih lokacija. Tužilaštvo i Sud BiH nikada nisu podigli optužnice ni za ovaj ni za brojne druge zločine počinjene u Sarajevu tokom opsade”, podsjetio je Džananović.

Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić rekao je da je kultura sjećanja obaveza svih generacija.

“Godišnjice poput ove podsjetnik su da nikada ne smijemo zaboraviti ljude koji su svoje živote dali u temelje Bosne i Hercegovine. Oni su istinski heroji Sarajeva i naše domovine. Sloboda se plaća visokom cijenom, a Sarajevo i BiH su svoju slobodu skupo platile”, kazao je Avdić.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk rekao je da činjenica da 30 godina poslije svjedočimo sličnim zločinima širom svijeta, od Gaze do Ukrajine, pokazuje da “svijet nije naučio lekciju”.

Obilježavanje godišjice u zgradi Vijećnice koju su Mladićeve snage granatirale fosfornim bombama kako bi uništile univerzitetsku biblioteku i istorijsko nasleđe Bosne i Hercegovine organizovali su Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

(Autonomija, foto: N1)