Državni zavod za statistiku Hrvatske objavio je danas preliminarne rezulate popisa stanovništva. Prema pred dva mjeseca dovršenom popisu stanovništva, u Hrvatskoj živi 4.290.612 stanovnika, izvijestio je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Kovač.
Ova brojka nije neposredno usporediva s rezultatima popisa iz 2001. godine. Naime – upozorio je doktor Kovač – u međuvremeno je došlo do promjene u statističkoj definiciji ukupnog stanovništva.
Najznačajnija razlika u definiciji broja stanovnika kod popisa 2001. i popisa 2011. je u tome što se popisom 2011 u ukupno stanovništvo Republike Hrvatske uključuju i osobe koje imaju prebivalište u RH, a borave izvan Hrvatske godinu i duže, a vraćaju se tjedno u svoje prebivalište, dok je definicija iz 2001. u ukupno stanovništvo uključivala i one osobe koje su se u svoje prebivalište vraćala rjeđe, to jest mjesečno i sezonski“, pojasnio je Kovač.
U usporedbi sa rezultatima popisa prije deset godina, broj stanovnika je manji za oko 150.000, ali nije stvar u depopulaciji, nego upravo u novoj metodologiji koja je usklađena s međunarodnim standardima kako bi rezultati hrvatskog popisa u potpunosti bili usporedivi sa rezultatima popisa u državama Europske unije.
“Ukoliko bismo na podatke popisa 2001. u najvećoj mogućoj mjeri primijenili novu statističku definiciju ukupnog stanovništva, na temelju koje su izračunati prvi rezultati popisa 2011, mogli bismo vidjeti da je ukupan broj stanovnika prema prvim rezultatima 2011 gotovo na istoj razini kao i 2001.
Najviše stanovnika ima u Zagrebu – njih 792.875, što je čak 18 posto svih stanovnika Hrvatske. Još dva grada imaju preko 100.000 stanovnika – Split sa 178.000 stanovnika i Rijeka s 128.000 stanovnika, a preko 50.000 stanovnika imaju još Osijek, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula i Karlovac.
Popisano je i 1.535.636 kućanstava i 2.257.515 stambenih jedinica, od kojih 85 posto služi za stanovanje, a ostalo za odmor ili rad. Od prošlog popisa 2001. godine broj stambenih jedinica povećan je za impozantnu brojku od čak 376.648, kazao je ravnatelj Statističkog zavoda.
“Dakle, od popisa 2001, broj stambenih jedinica povećao se za 20 posto. Najviše stambenih jedinica izgrađeno je u gradu Zagrebu – njih 73.421, zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji njih 64.277. Najveći postotni porast stambenih jedinica u odnosu na 2001. godinu imaju Zadarska i Šibensko-kninska županija”, naveo je Kovač.
Rezultati popisa koji se odnose na etničku i konfesionalnu strukturu građana Hrvatske bit će objavljeni prema predviđenoj dinamici, u prvoj polovici sljedeće godine.
STUPS: Eskalacija