Predstavnici nevladinog sektora i građani su održali okupljanje na Trgu Krajine, u centru Banjaluke 24. oktobra kako bi izrazili nezadovoljstvo usvajanjem Nacrta zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o „stranim agentima“, kojeg je Skupština Republike Srpske (RS) usvojila 28. septembra.

MUP RS je dan ranije zabranio protesnu šetnju, ne obrazlažući razlog.

U Skupštini RS je zakazana javna rasprava o Nacrtu zakona koji je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.

Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.

Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.

Nacrt zakona je još prošle godine najavio Milorad Dodik, proruski orijentisani predsjednik Republike Srpske, tvrdeći da će biti baziran na američkim zakonskim rješenjima.

Ipak, prema istraživanju Radija Slobodna Evropa (RSE), Nacrt je mnogo sličniji zakonu usvojenom u Rusiji 2012. godine.

Prema analizi organizacije Transparency International BiH, zakonsko rješenje nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, državnim i entitetskim Ustavom i važećim zakonima u RS.

Ističu da predložena „rješenja imaju potencijal da stvore dodatni pritisak na slobodu govora, te služe kao uvod u otvorenu cenzuru i povod za zabranu rada nezavisnih organizacija, ali i slobodnih medija“.

Zakonodavna procedura u RS predviđa usvajanje zakonskog nacrta u parlamentu, nakon čega, ako ovo zakonodavno tijelo tako odluči, kreće javna rasprava. Sljedeći korak je usvajanje zakona u formi prijedloga, takođe u parlamentu.

Pretposljednji korak je potpis entitetskog predsjednika, nakon čega slijedi objavljivanje u Službenom glasniku RS, čime bi zakon stupio na snagu.

Po kojim uzorima je pravljen zakon?

Iako ga je Dodik najavio kao rješenje koje će biti bazirano na američkim zakonskim rješenjima, prema istraživanju RSE, Nacrt je mnogo sličniji zakonu usvojenom u Rusiji 2012. godine.

Ruski zakon, između ostalog, definiše neprofitne organizacije kao agente stranog uticaja, uvodi obavezu podnošenja finansijskih izvještaja, traži da materijali koje organizacije plasiraju u javnost budu označeni, te reguliše mogućnost njihovog gašenja ukoliko rade u suprotnosti sa zakonom.

Ruski servis RSE je 2017. godine završio na listi „stranih agenata“ tamošnjih vlasti, a ruske i međunarodne grupe za ljudska prava, kao i EU i SAD, optužile su rusku vladu da zakon koristi za suzbijanje drugačijih mišljenja.

Zakon je 2022. izmjenjen, te po ocjenama Human Rights Watch-a predstavlja novi napad na slobodno izražavanje i građanski aktivizam u toj zemlji.

Ko je kritikovao zakon?

Zakonski Nacrt se našao na udaru kritika Delegacije Evropske unije u BiH, Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini, dok su Venecijanska komisijaVijeća Evrope i Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (ODIHR) objavile zajedničko saopštenje.

Ambasada Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini je 30. septembra oštro reagovala na riječi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je Nacrt zakona o stranim agentima, kojeg je usvojila Narodna skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta, benignija verzija američkog zakona, ocijenivši njegove tvrdnje neistinitima.

Iz Ambasade su argumentovali zašto je takva tvrdnja netačna, uz napomenu da je usvojeni dokument oblikovan po uzoru na „represivno rusko zakonodavstvo“.

U saopštenju objavljenom u subotu na mreži X, iz Ambasade su objasnili kako zakon na kojeg se Dodik poziva, poznat kao United States Foreign Agents Registration Act (FARA) iz 1938. godine, zapravo unosi transparentnost u rad lobista, bilo da se radi o pojedincima ili organizacijama, koje rade u ime stranog upravitelja kako bi utjecale na donošenje odluka vlade.

„FARA zahtijeva od takvih pojedinaca i organizacija da se registruju pri Ministarstvu pravosuđa i prijave svoj odnos, aktivnosti i finansijsku naknadu. Te se registracije objavljuju, omogućujući javnosti da bude informisana o aktivnostima stranih agenata lobista u Sjedinjenim Državama“, istakli su iz Ambasade.

„FARA ne zabranjuje niti ograničava aktivnosti stranih agenata, ne ograničava slobodu govora ili udruživanja i ne odnosi se na nezavisne medije ili na veliku većinu organizacija civilnog društva“, naglasili su iz Ambasade.

Naveli su i da ovaj zakon osigurava transparentnost u užem području vladinog lobiranja i ne reguliše građansko društvo.

Što nije slučaj sa zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tvrde iz Ambasade SAD-a.

„Nasuprot tome, ‘Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija’ koji je Narodna skupština RS-a odobrila u prvom čitanju 29. septembra, oblikovan je po uzoru na represivno rusko zakonodavstvo koje je Kremlj koristio za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija“, upozorili su iz Ambasade SAD-a.

Formulacije i definicije iz zakona nazvali su „nejasnima i dvosmislenim“, što će vlastima u RS-u dati slobodu da sve neprofitne organizacije koje primaju sredstva iz izvora izvan Bosne i Hercegovine označe kao „strane agente“ i zabrane im određene aktivnosti.

„Ovaj antidemokratski zakon ima jasnu namjeru ograničiti prostor za djelovanje civilnog društva i suzbiti kritike Dodikove vladajuće koalicije, narušavajući prava stanovnika RS-a i približavajući RS još jedan korak bliže autoritarizmu“, dodaje se u saopštenju.

(tekst i foto: RSE)