Prošle su gotovo četiri godine otkako je Joseph Biden pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD-u. Tada je mnogima u Bosni i Hercegovini, ali i drugim dijelovima Zapadnog Balkana koji su okrenuti euroatlantskim integracijama, pao kamen sa srca.

Od Bidena, koji je još tokom rata u Bosni i Hercegovini 1990-tih kao senator snažno i glasno podržavao probosanske snage, očekivalo se da iz temelja promijeni politički reljef Balkana i jednom za sva vremena proevropske i patriotske snage u BiH, Crnoj Gori i Kosovu, riješi brige u javnosti poznatije kao proruski i prosrpski destabilizirajući uticaj.

Istina, Biden ga je manje ili više sprečavao, borio se protiv njega, uvodio sankcije po Bosni i Hercegovini, odvraćao predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Milorad Dodika od separatističkih vizija, no korjenitih promjena, kakvim su se optimisti nadali, nije bilo baš previše.

Ipak, ako je suditi prema riječima sagovornika Al Jazeere, Bidenovo vrijeme moglo bi biti čak i zlatno, ukoliko nakon njega u Ovalnom uredu ponovo nastupi doba u kojem će glavnu globalnu riječ voditi Donald Trump.

Ohrabrenje za destabilizatore

Republikanski predsjednički kandidat i, prema svemu sudeći, favorit američkih izbora u novembru, ljubimac je gotovo svih desničarskih i ultradesničarskih frakcija na svijetu. Znao je blagonaklono govoriti čak i o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u vrijeme najtežih zločina u Ukrajini, oštri je protivnik migracija i, općenito, gaji izolacionizam pod motom – Amerika na prvom mjestu.

Ostalo, manje ili više. Pod ono više, tvrde eksperti, mogli bi svrstati izraelski rat u Gazi, koji, kako kaže, želi da što prije završi; rat u Ukrajini, ali bez detalja o tome u čiju korist; te naravno: Kina – njegova opsesija iz prvog mandata. Svakako, tu su još i unutrašnje američke stvari, poput migrantske krize, koju bi rješavao radikalnim metodama, te NATO koji bi, isto tako, mogao dovesti u stanje raskola.

Balkan? Ko zna na kojem bi mjestu bio. No, ako ćemo suditi prema izjavama Al Jazeerinih sagovornika, oni koji žele dobro Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu i njihovom prozapadnom opredjeljenju, trebali bi strahovati od Trumpove moguće pobjede, jer bi ona, kako tvrde, donijela jačanje i ohrabrenje svim onim snagama koje destabiliziraju te tri države. Dakle, proruske i velikosrpske elemente. Tačnije: spomenutog Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, prije svih.

“Trump je etnički nacionalista”, kaže Al Jazeeri Daniel Serwer, profesor sa američkog univerziteta John Hopkins, koji je često kritizirao preblagu Bidenovu politiku prema destabilizirajućim akterima na Balkanu, tražeći od njega mnogo oštrije mjere prema Dodiku, Vučiću i prosrpskim snagama u Crnoj Gori.

Serwer je veliki pesimista kada je u pitanju Trumpova politika prema Balkanu, ako bi je, kako kaže, uopšte i bilo. Ne preza ni predviđati i najgori scenarij u slučaju njegove pobjede.

“Trump bi, kao takav, suosjećao s etničkim nacionalistima, uključujući ruske i srpske etničke nacionaliste. To bi vjerovatno dovelo do podjele Ukrajine, nakon čega bi uslijedila podjela Kosova i Bosne i Hercegovine, te nestabilnost koja bi možda izazvala čak i rat”, Serwerove su crne procjene.

Kushnerov posao u Srbiji

Da Bosanci i Hercegovci okrenuti prema Zapadu i očuvanju sopstvene zemlje trebaju strahovati od Trumpove pobjede, složan je i Kurt Bassuener, američki ekspert iz Centra za demokratizaciju politike i dobar poznavatelj prilika na Balkanu.

„Da, Trumpova pobjeda bila bi izrazito negativna za ljude u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj regiji. Njega su prihvatile reakcionarne snage širom Evrope, ali posebno u Mađarskoj i Srbiji. Trumpov povratak dao bi ovim iredentističkim i nacionalističkim snagama, uključujući Srbiju i Hrvatsku, više samopouzdanja i uticaja. Njegova prva administracija također je slijedila particionistički plan prema Kosovu, što je loša slutnja i za Bosnu i Hercegovinu, i za Sjevernu Makedoniju“, mišljenja je Bassuener.

„Osim toga, miješanje državnih poslova i potrage za ličnim profitom je jedna od Trumpovih specijalnosti, kao što se može vidjeti sa najavljenim nekretninskim i ugostiteljskim pothvatima Jareda Kushnera (Trumpov zet, op. a.) u Srbiji i Albaniji. Po mom mišljenju, nije slučajnost da i predsjednik Vučić i (albanski) premijer (Edi) Rama sebe smatraju regionalnim plemenskim vođama i posrednicima u dogovorima. Postoji sličnost u ovim poslovnim modelima“, dodao je.

Kompanija Affinity Partners, koju vodi Kushner, viši Trumpov savjetnik za vrijeme njegovog prvog mandata i suprug njegove kćerke Ivanke Trump, nedavno je sa srbijanskim liderima dogovorila preuzimanje vojne zgrade u strogom centru Beograda, uništene u bombardiranju NATO-a 1999. godine, gdje će sagraditi luksuzni hotel. Špekulira se da je Kushner taj posao dogovorio u četiri oka sa – Vučićem. Ako bismo spojili ovu informaciju sa Bassuenerovim riječima, dovoljno bi bilo argumenata za zaključak kakav bi mogao biti Trumpov odnos sa Vučićem i njegovim saradnicima u regiji – Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Dok je Crna Gora proteklih godina povremeno bila poprište tenzija između procrnogorskih i prosrpskih snaga, koje su sada ušle i u državnu vladu, Bosna i Hercegovina i Kosovo su stalni „vrući krompiri“ u kojima su tenzije stalno prisutne – nekad rastu, rijetko padaju, ali nikada ne nestaju.

‘Ne vidim ništa pozitivno’

U slučaju da takozvane prosrpske i proruske snage počnu jačati s Trumpovom pobjedom, kako bi hipotetički američki predsjednik reagirao? Da li bi pokušao spustiti tenzije kao što je radila Bidenova administracija?

„Ne“, odlučan je Bassuener. „Upravo suprotno. Sama mogućnost drugog Trumpovog predsjedništva potiče sve one sa neispunjenim planovima da to i učine. Svi takvi čelnici pale svoje metaforičke svijeće u nadi da će Trump pobijediti i stvoriti ‘permisivno okruženje’ u kojem će oni moći ostvariti svoje planove“.

Serwerovo mišljenje je gotovo identično.

„Ne bi [spustio tenzije]. Trumpova administracija dopustila bi te aktivnosti“, kaže Serwer, uz opasku da ne vidi ništa dobro što bi proizašlo iz njegove pobjede.

„Ne vidim niti jedan mogući pozitivni aspekt Trumpove pobjede za regiju Zapadnog Balkana. Makar ne za one koji žele vidjeti mir i blagostanje“, govori Serwer, koji ipak u silnom pesimizmu pronalazi i nešto dobro.

„Jedna od dobrih stvari američkih izbora je ta što ne znamo rezultate prije nego što se glasovi prebroje“, kaže Serwer, aludirajući na mogućnost da predsjednik, odnosno predsjednica, bude iz redova demokrata, pod kojim bi proruske i prosrpske snage imale manje prostora za manevar.

„Naravno da postoji mogućnost Trumpove pobjede. Ne znam da li bi Trumpova administracija ohrabrivala Dodika, no mislim da ne bi bila spremna blokirati njegove poteze koji bi vodili ka otcjepljenju“, kaže Serwer.

‘Potraga za reakcionarnim istomišljenicima’

Za Bassuenera je, kako navodi, „jeziva“ pomisao da će Trump saveznike tražiti u mnogim reakcionarnim snagama u Evropi.

„Povećan rizik da predsjednik marljivo traži reakcionarne saveznike istomišljenike širom Evrope su jezivi. Pretpostavljam da postoji mogućnost da bi njegova eventualna pobjeda otvorila oči svima onima u SAD-u, koji gaje ostatke nade u svoje standarde, da se moraju sami suočiti sa svojim mračnim društvenim i političkim silama i razviti pozitivnu alternativnu viziju. Postoje razlozi za nadu na tom planu“, kaže Bassuener.

„Čak i u najboljem slučaju, a to je ubjedljiv i gromoglasan izborni poraz reakcionarnog Trumpa, postoji potreba za energičnom (američkom) vizijom kakvu ljudi u Bosni i Hercegovini, Srbiji i drugdje žele umjesto onoga što im je servirano“, zaključio je američki ekspert.

(Al Jazeera/foto: Beta/AP)