Skip to main content

Tribina: U Srbiji postoji institucionalni antiromizam, u državnom sektoru samo 0,04 odsto Roma

Građani 08. apr 2026.
2 min čitanja

"Broj prijavljenih i presuđenih slučajeva rasistički motivisanih dela je ekstremno nizak, a motiv mržnje retkose prepoznaje i adekvatno sankcioniše"

U Srbiji postoji institicionalni antiromizam jer u državnom sektoru radi samo 0,04 odsto Roma, obavezno predškolsko obrazovanje pohađa samo 17 odsto romske dece a romska naselja nisu u dovoljnoj meri obuhvaćena Zakonom o legalizaciji, ocenjeno je danas u Nišu na predstavljanju zbornika radova posvećenog borbi protiv diskriminacije te zajednice.

Kako je na skupu u Evropskoj kući ocenio predsednik Yurom centra Osman Balić, Srbija ima relativno dobar krivični zakon koji predviđa kaznene mere za izazivanje rasne i verske netrpeljivosti ili zločina iz mržnje, ali se odredbe zakona ne primenjuju.

„Broj kažnjenih je zanemarljiv u odnosu na šizofrenu pojavu na društvenim mrežama. Svakoga dana imamo na stotine otvorenih pretnji Romima, a to mi čitamo, čitaju naša deca i unuci, a nas nije malo. Ima nas oko 400.000“, kazao je Balić na skupu povodom Međunarodnog dana Roma.

On je rekao da se Romi ne osećaju bezbedno u situaciji kada tužilaštva i policija ne reaguju.

„Da li imamo razloga da se osećamo bezbednim ako čitamo poruke na društvenim mrežama, gledamo izvesne medije? Naravno da ne. Otuda i ovaj 8. april zapravo služi da kažemo to što nam leži na duši“, kazao je Balić.

Ocenio je i da u evropskim parlamentima postoji rast desničarskih stranaka kao i „anticiganizam kao skriveni oblik rasizma prema Romima“.

„Yurom centar je sa još četiri nevladine organizacije sa Balkana sproveo inicijativu da se u Savetu Evrope termin anticiganizam promeni, zato što mi Cigani nikada nismo bili, to je ime koje nam je neko drugi dao, zlonamerno. Mi smo Romi“, kazao je Balić i dodao da su Ministarstvu pravde Srbiji podneli zahtev da se termin anticiganizam u Krivičnom zakonu promeni u antiromizam.

Profesorka Pravnog fakulteta u penziji Nevena Petrušić kazala je da analize pokazuju da Srbija ima zadovoljavajući pravni okvir ali da je problem što krivično-pravni sistem ne vodi evidenciju žrtava po etničkom poreklu.

Dodala je da je broj prijavljenih i presuđenih slučajeva rasistički motivisanih dela „ekstremno nizak“, a da se „motiv mržnje (anticiganizam)“ retko prepoznaje i adekvatno sankcioniše.

(Beta/ilustracija: Autonomija)