Skip to main content

Traži se preispitivanje financiranja Katoličke crkve u Hrvatskoj

Jugoslavija 19. сеп 2018.
3 min čitanja

Hrvatska je prema podacima iz 2016. godina druga u Europskoj uniji po izdvajanjima za vjerske zajednice, odmah nakon Mađarske. Opozicija već dulje vrijeme traži reviziju Vatikanskih ugovora, po kojima je riješeno financiranje Katoličke crkve, ali i druge vjerske zajednice imaju iste ili vrlo slične ugovore. Godišnje se na vjerske zajednice izdvaja oko 120 milijuna eura, od toga 95 posto na Katoličku crkvu.

Prema podacima Eurostata za 2016. godinu Hrvatska je jedna od četiri države članice Europske unije koja najviše izdvaja za rekreaciju, kulturu i religiju, čak 1,8 posto svog GDP-ja. Od toga je 0,1 posto otišlo za rekreaciju, 0,7 posto za kulturu, 0,4 posto GDP-ja za izdavaštvo, 0,6 posto za religijske i druge potrebe u zajednici i opet 0,1 posto za nespecificiranu rekreaciju, kulturu i religiju. Sa ukupno 0,7 posto izdvajanja za religijske i druge potrebe u zajednici, Hrvatska je druga po visini postotka u Europskoj uniji, a veći postotak za to – 0,8 posto – ima samo Mađarska.

Glavni obrazac za financiranje vjerskih zajednica su Vatikanski ugovori između Hrvatske i države Vatikan kojima je uređeno financiranje Katoličke crkve, a po tom obrascu je još desetak većih i manjih vjerskih zajednica potpisalo identične ili vrlo slične ugovore – Srpska pravoslavna crkva, Islamska vjerska zajednica i drugi.

Predsjednica oporbenog Građansko-liberalnog saveza GLAS Anka Mrak Taritaš predložila je reviziju Vatikanskih ugovora i sama ima vrlo dobar uvid u to koliko država daje vjerskim zajednicama.

„Mi godišnje za potrebe 13 vjerskih zajednica – u tom iznosu je Katolička crkva sa 95 ili 96 posto – izdvajamo 900 milijuna kuna (120 milijuna eura)“, kaže.

Tome treba dodati i novac kojeg za vjerske zajednice izdvajaju lokalne zajednice, ali ti podaci nisu prikupljeni. Njezina je procjena da Hrvatska za potrebe vjerskih zajednica, u prvom redu Katoličke crkve izdvaja 1,3 posto svojih poreznih prihoda. GLAS je u Sabor poslao prijedlog revizije vatikanskih ugovora po uzoru na njemački, talijanski ili španjolski model, kaže njihova predsjednica za Radio Slobodna Evropa (RSE).

„Oni definiraju da sam građanin kaže kako će izdvajati između 0,52 i 0,8 posto poreza na prihod – da li za crkvu ili za humanitarne organizacije. Ovom revizijom Vatikanskih ugovora koju predlažemo i dalje bi ostalo izdvajanje, ali bi ono na godišnjoj razini iznosilo 576 milijuna kuna (77 milijuna eura), dakle otprilike duplo manje nego što je danas“, navodi Mrak Taritaš.

Na reviziju Vatikanskih ugovora tjera i hladni govor činjenica, ne samo politički sekularizam.

„Mi smo ih sklopili 1998. godine, kada je udio javnog duga u Hrvatskoj iznosio 27 posto. A danas smo na oko 84 posto udjela javnog duga u BDP-u“, podsjeća predsjednica GLAS-a.

„Javno financiranje vjerskih zajednica je netransparentno i diskriminatorno, ne samo zato što se neke vjerske zajednice financira, a neke ne nego i zato što nevjerujući moraju financirati nešto u što ne vjeruju“, kaže za RSE članica Upravnog odbora sekularističke udruge Protagora Marijana Bijelić.

„Mislim da je loše da se financiraju institucije, odnosno vrhovi tih institucija, jer potrebe vjernika i potrebe klera baš nisu ista stvar. Vrlo često sami vjernici, odnosno članovi crkava ne odobravaju način na koji se troši taj novac i ne odobravaju tako velike cifre. Po meni bi financiranje određenih religijskih institucija trebalo biti izbor svakog pojedinca“, konstatira Bijelić.

Novac iz državnog proračuna daje se vjerskim zajednicama u Hrvatskoj za rad naodgojno-obrazovnom, socijalnom, zdravstvenom i kulturnom području te za uzdržavanje svećenika i drugih vjerskih službenika, pastoralno djelovanje i dušobrižničku skrb, troškove izgradnje i uzdržavanja crkava, crkvenih zgrada i vjerskih središta (koja nisu u popisu kulturnih dobara), kao i za doprinos za karitativnu djelatnost vjerskih zajednica.

Vatikanski ugovori i srodni ugovori sa drugim vjerskim zajednicama ne pokrivaju npr. plaće vjeroučitelja u javnim školama, financiranje udžbenika vjeronauka, isplate naknada za oduzetu imovinu, financiranje Vojnog ordinarijata i td., što se također isplaćuje iz državnog proračuna.

(Enis Zebić, Slobodna Evropa)