AKO ROBERT Fico (59) uspije sastaviti koaliciju nakon tijesne pobjede na jučerašnjim parlamentarnim izborima u Slovačkoj, on će ponovno doći na čelo vlade te zemlje. Tijekom kampanje naglašavao je svoje proruske i antizapadne stavove te obećavao da će uskratiti vojnu potporu Ukrajini.

Vlada koju bi vodio Fico značila bi pridruživanje Slovačke Mađarskoj među zemljama EU koje dovode u pitanje konsenzus bloka o podršci Ukrajini, u vrijeme kad Europska unija želi zadržati jedinstvo u suprotstavljanju invaziji Rusije.

To bi također Slovačku smjestilo među istočne bivše komunističke države s vladama koje su javno neprijateljski raspoložene prema liberalizmu, među kojima je i Poljska s nacionalističkim PiS-om koji se također suočava s izborima sljedećeg mjeseca.

Rezultati izbora

Fico će morati pridobiti saveznike za formiranje sljedeće vlade, pokazali su danas ukupni izborni rezultati. Rezultati s 99.98 posto registriranih biračkih mjesta na subotnjim izborima pokazuju da vodi Ficova stranka SMER-SSD s 22.95 posto glasova.

Slijedi liberalna Progresivna Slovačka (PS) sa 17.96 posto, a treća stranka je HLAS (Glas), koja bi mogla postati ključna za sastavljanje nove vlade, s 14.7 posto.

Fico je spreman promijeniti mišljenje ovisno o javnom mnijenju ili trenutnoj političkoj stvarnosti

Ovaj populist, putinovac i bivši slovački premijer je tijekom karijere duge 30 godina pokazao da je spreman promijeniti mišljenje, ovisno o javnom mnijenju ili trenutnoj političkoj stvarnosti, piše Reuters. Zato je nekada bio proeuropski nastrojen, a nekada je izražavao antibriselske i antiameričke stavove.

No, tijekom svoje karijere ostao je nepokolebljiv u obećanjima da će zaštititi životni standard onih koji su ostali u Slovačkoj. Za mnoge u toj zemlji, životni standard nije kao u zapadnoj Europi te kaska za njom.

„Fico je tehničar moći, daleko najbolji u Slovačkoj. Trenutačno nema pandana. Fico uvijek prati ankete, razumije što se događa“, rekao je sociolog Michal Vasecka s Bratislava Policy Institute.

Napada zapadne saveznike, kritizira ruske sankcije, obećava da će uskratiti vojnu pomoć Kijevu
Ipak, Fico je u protekle četiri godine zauzeo ekstremnija stajališta koja uključuju napade na zapadne saveznike, obećanja da će zaustaviti vojnu potporu Kijevu, kritike ruskih sankcija i prijetnje vetom na svaku buduću pozivnicu Ukrajini u NATO savez.

Njegov predizborni slogan Niti jedan krug, koji se odnosi na Ukrajinu, privukao je birače u zemlji od 5.5 milijuna stanovnika. Samo manjina u Slovačkoj, zemlji članici NATO-a, vjeruje da je Rusija kriva za rat u Ukrajini.

Analitičari misle da je Fico pronašao političkog uzora u Orbanu

Fico, za kojeg analitičari smatraju da je političkog uzora pronašao u mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, kaže da su mu slovački interesi u srcu i da želi da se rat završi. Zapadni saveznici i Ukrajina tvrde da bi obustava vojne pomoći Kijevu samo pomogla Rusiji.

„Viktora Orbana vidimo kao jednog od onih europskih političara koji se ne boje otvoreno braniti interese Mađarske i mađarskog naroda“, rekao je Fico Reutersu prošlog mjeseca. „On ih stavlja na prvo mjesto. I to bi trebala biti uloga izabranog političara, da brine o interesima svojih birača i svoje zemlje“, dodao je.

Fico je kritizirao liberalnu predsjednicu Slovačke, Zuzanu Čaputovu, koja ga je prošlog mjeseca tužila zbog širenja laži o njoj. Tijekom kampanje, Fico je rekao da određene nevladine organizacije i protivnici njegove politike slijede upute američkog financijera Georgea Sorosa.

Tko je Robert Fico?

Rođen u radničkoj obitelji, Fico je diplomirao pravo 1986. i pridružio se tada vladajućoj Komunističkoj partiji. Nakon pada komunističke vladavine 1989. radio je kao vladin odvjetnik, dobio mjesto u parlamentu pod preimenovanom Komunističkom partijom i zastupao Slovačku na Europskom sudu za ljudska prava.

Fico je vodio stranku SMER-socijaldemokraciju od 1999. nakon što ju je osnovao kako bi se suprotstavio reformističkoj vladi desnog centra. Pretočio je nezadovoljstvo liberalnim ekonomskim reformama u svoju prvu izbornu pobjedu 2006. godine. No, također je 2009., unatoč formiranju vlade s nacionalistima, uveo Slovačku u eurozonu.

Njegova druga vlada pobijedila je nakon što se dvije godine kasnije raspala još jedna koalicija desnog centra, a oštar stav prema migrantima pomogao mu je da pobijedi na reizboru 2016. Nakon te pobjede izjavio je da želi Slovačku kao dio jezgre EU s Francuskom i Njemačkom.

Strani diplomati, zbog tih promjena s Ficom u prošlosti, stekli su dojam da bi on mogao opet pronaći pragmatičan način s europskim i NATO partnerima, osobito zbog toga što krajnje desna stranka, s kojom bi se prema nekim scenarijima mogao udružiti, nije jučer osvojila nijedno mjesto u parlamentu.

Bio je optužen za mito, tijekom pandemije je govorio protiv maski i cjepiva

Ficova politička sreća izblijedjela je 2018. kada je novinara Jan Kuciak, koji je istraživao mito na visokoj razini, i njegovu zaručnicu Martinu Kusnirovu, ubio plaćeni ubojica.

To je potaknulo masovne prosvjede protiv mita i Fico je bio prisiljen dati ostavku. SMER je izgubio vlast na izborima 2020. od stranaka koje su obećale iskorijeniti korupciju, a njegova se stranka podijelila. S anketama ispod 10 posto, Fico je jednom pokušao riješiti strahove birača tijekom pandemije koronavirusa kada je oštro osudio vladine zdravstvene mjere.

„Postao je najistaknutiji politički predstavnik pokreta protiv maski i cijepljenja“, rekao je politički analitičar Grigorij Meseznikov za Reuters.

Fico je također odbacio optužbe za mito koje su pratile njegovu stranku tijekom njegove političke karijere. Optužen je za zločinačko udruživanje 2022. za korištenje policijskih i poreznih podataka za političke neprijatelje. Optužbe je Fico negirao te su one kasnije odbačene.

(Index.hr, foto: Beta-AP)