Tanja Fajon je političarka koja je tokom proteklih petnaestak godina iskazala iznimno razumijevanje prilika u Bosni i Hercegovini te svojim djelovanjem pokrenula najznačajnije procese približavanja naše zemlje Evropi.

Važi za eksperticu za Evropsku uniju koja je nakon desetak godina radeći kao dopisnica RTV Slovenija iz Brisela, tri mandata djelovala kao europarlamentarka. Nakon nedavnih parlamentarnih izbora u Sloveniji, a zahvaljujući pobjedi koalicije u kojoj je i stranka Socialni Demokrati čija je predsjednica, Tanja Fajon imenovana je za ministricu inozemnih poslova Republike Slovenije.

Tokom prve posjete Bosni i Hercegovini u tom svojstvu, ministrica Fajon pronašla je vrijeme za čitatelje portala Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba: Kao političarka koja pokazuje iznimno razumijevanje za BiH među najzaslužnijim ste EU zvaničnicima kada je u pitanju integracija naše zemlje u EU. Podsjetimo, zahvaljuući vašoj inicijativi 2010. godine je ukinut vizni režim za državljane Bosne i Hercegovine. Možete li se prisjetiti šta je bio prvi povod da se kao parlamentarka aktivno uključite u zagovaranje evropskog puta za BiH?

Fajon: Najprije hvala za topao prijem. Kad god se vratim u BiH uvijek ljudi me očaraju, uprkos svoj kompleksnosti u zemlji. Veoma dugo se bavim proširenjem Europske unije na Zapadni Balkan. Bosna i Hercegovina mi je veoma draga, možda i zbog svih tih izazova kroz koje prolazi kao država. Osjećam da joj je potrebna još odlučnija podrška.

Zato mi je drago da smo slovenačkom inicijativom koju smo zajednički pokrenuli iz političkog vrha, uspjeli ubijediti europske voditelje da Bosna i Hercegovina dobije status kandidatkinje. I sama situacija je tome doprinijela, zbog sigurnosnih aspekata i ruske invazije na Ukrajinu. Danas možemo čestitati Bosni i Hercegovini ali, s druge strane, ovo je početak jednog novog, teškog puta i ja se iskreno nadam da će političari znati iskoristiti ovu priliku i zaista nastaviti tim smjerom.

Radiosarajevo.ba: Ja vam se u ime građanki i gađana BiH zahvaljujem. Ali kako vratiti nadu ljudima koji su izgubili povjerenje u EU integracije? Čini se da vlada mišljenje da Evropskoj uniji zapravo nije u interesu proširenje na zemlje Balkana, posebno na BiH?

Fajon: To je suviše jednostavno razmišljanje. Ako pogledamo posljednju godinu, Europska unija je pružila ruku ne samo Bosni i Hercegovini. Konačno smo započeli pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Radimo na otklanjanju viznog režima za Kosovo. Hrvatska je stupila u Šengen i Eurozonu. Dakle, u posljednjih godinu dana je proširenje na Zapadni Balkan dobilo jednu snažnu dinamiku.

Teško je sada najavljivati konkretne ciljeve i davati ljudima nadu, ali mogu postaviti pitanje: Šta je alternativa Evropi i evropskom povezivanju? Tu je toliko pogodosti, a prije svega je bitno naše uvezivanje i jaka povezana Evropa. Jaka i povezana na način da se zajedno hvatamo u koštac s izazovima globalizacije i novom situacijom koja je izmijenila svijet, s ratom u Ukrajini. Čak i jedna velika Njemačka ili mala Slovenija unutar Evropske unije, ne mogu se same suočavati s globalnim izazovima. Iskreno vjerujem da za Bosnu i Hercegovinu i druge države Zapadnog Balkana ne postoji bolja alternativa od Evropske unije.

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na tendencije pojedinih bh. zvaničnika da dio suvereniteta prenose na susjedne države. Istovremeno vidimo da se politike susjednih država bave unutarnjim stvarima BiH kao što su izborni zakon ili državna imovina. Da li Europa u ovom slučaju ima dvostruka mjerila?

Fajon: O unutrašnjopolitičkoj situaciji najlakše odgovaraju političari koji su za nju odgovorni. Europska unija s Bosnom i Hercegovinom razgovara kao s jednom državom, a takav je i put približavanja Bosne i Hercegovine EU.

Sve težnje koje vode ka dodatnoj napetosti, tenzijama i opasnim nacionalizmima, ili ideje o otcjepljenjima su veoma opasne, pogotovo u vrijeme kada je su prilično načeti međunarodni svjetski mir i pravo. Voljela bih kada bi političari u BiH na prvom mjestu radili za ljude, prije svega to što ljudi od njih očekuju, na jedan razuman način, kroz dogovore i dijaloge, a ne samovoljno.

Radiosarajevo.ba: No ako govorimo o evropskim vrijednostima, takve vrijednosti se u Bosni njeguju već stoljećima. Ali u zadnje vrijeme mi vidimo Europu koja neće spriječiti uništavanje tih evropskih vrijednosti. Šta mislite, zašto Europa nije odlučnija u tome?

Fajon: Prije bih rekla da je možda taj osjećaj odsutnosti jake Europske unije i ambicioznog širenja u regiji usljed toga što je EU u proteklim godinama prolazila kroz brojne krize. Mi smo se prilično bavili sami sobom, gasili požare, nastajale su nove krize i tada nije bilo mnogo prilika za iskren razgovor o Zapadnom Balkanu. Ali mislim da danas postoji ta svijest da jedni drugima trebamo. Uprkos izazovima kojih sam svjesna, na Evropsku uniju bih uvijek gledala s optimizmom da zajedno možemo mnogo lakše rješavati probleme.

Radiosarajevo.ba: Šta sprječava pojedine evropske političare da oštrije osude negatore genocida koji je presuđen na međunarodnom sudu?

Fajon: Međunarodna je činjenica da je počinjen genocid i to niko ne može negirati. Svi pokušaji negiranja ili izvrtanja historije su neprihvatljivi. O tome odlučuju historičari, stručnjaci i institucije, a političari imaju odgovornost da to poštuju i da ne izvrću historijske činjenice.

Radiosarajevo.ba: Iza vas je prvi dan zvanične posjete Sarajevu i BiH. Kakvi su vaši utisci i sa čie se vraćate u Sloveniju?

Fajon: Bio je veoma intenzivan dan ali i poseban, jer sam imala priliku razgovarati s mnogim ljudima. Osjećaji su uvijek pomiješani – od optimizma do svjesnosti šta nam sve predstoji. Po prirodi sam optimista, jer znam da smo tako možemo rješavati probleme i ustrajavat ću na tome da pomognemo Bosni i Hercegovini. Odlazim s dobrim utiscima i kao i uvijek, s mnogo novih zamisli, ideja i briga za koje se nadam da će biti što manje.

Radiosarajevo.ba: Na kraju bismo spomenuli i činjenicu da je Slovenija prije trideset godina otvorila vrata za hiljade bosanskohercegovačkih izbjeglica i prognanika koji su tu dobili utočište, pravo na školovanje, kulturni izraz. Neki od njih ostali su tu i danas su dio društvenog, ekonomskog i kulturnog života Slovenije. Koliko su ljudi važan adut u bilateralnim odnosima naše dvije zemlje?

Fajon: Nakon Drugog svjetskog rata započeo je taj veliki val useljenika iz drugih dijelova tadašnje Jugoslavije u Sloveniju, takođe i iz Bosne. Prošle godine smo zabilježili rekordan broj dodijeljenih državljanstava za građane iz Bosne i Hercegovine. Očito da je Slovenija sigurna i prijateljska destinacija za radnu snagu i nadam se da ćemo stvarati takve uvjete koji će biti dobri za obje strane.

Ljudi koji dolaze u Sloveniju su uvijek dobro prihvaćeni i možemo im ponuditi ono što očekuju. Radit ćemo na sporazumima koji će još čvršće povezivati naše države. Imamo odličnu gospodarsku razmjenu u čemu smo premašili milijardu i pol eura. Imamo više od stotinu slovenačkih poduzeća u BiH, povećane investicije i rastući interes i otvaramo radna mjesta, a isto važi i za državljane Bosne i Hercegovine u Sloveniji. Nadam se da će se taj pozitivan trend nastaviti i da će to jačati dobre odnose s našim državama.

Radiosarajevo.ba: Hvala na razgovoru!

(Radio Sarajevo, foto: N1)