Veliko veće Evropskog suda za ljudska prava donijelo je odluku da Slovenija i Srbija moraju da plate odštetu deviznim štedišama nekadašnje Ljubljanske i Invest banke.
Sud je Sloveniji i Srbiji naložio da u roku godinu dana pronađu sistemsko rješenje za isplatu štednje. Takvom odlukom potvrdio je presudu iz 2012. godine po tužbi troje deviznih štediša tih banaka. Odluka Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava je konačna.
Presuda je donesena po tužbi dvoje starih deviznih štediša Ljubljanske banke u Bosni i Hercegovini, koja može postati presedan za ostale slučajeve neisplaćene devizne štednje štediša te banke.
Veliko vijeće Suda održalo je 10. jula ročište o predmetu Ališić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Makedonije, u kojem je prvostepenskom presudom naložio da se dvema štedišama Ljubljanske banke iz Bosne i Hercegovine mora isplatiti neimovinska šteta od po 4.000 eura.
Slovenija i Srbija uložile su žalbu 2013. godine.
To je prvi slučaj u kojem su kao solidarno odgovorne tužene sve države nasljednice SFRJ. Sud je ipak odlučio da su odgovorne jedino Slovenija i Srbija.
Reakcije na presudu
Presuda znači da će štediše Ljubljanske i Invest banke iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske konačno dobiti svoj novac, rekla je za Al Jazeeru Monika Mijić, Agent BiH pred sudom u Strazburu.
„Evropski sud jasno je istakao da su i Slovenija i Srbija odgovorne za nevraćanje novca Ljubljanske banke i Invest banke. Ovo znači da je završena dvadesetogodišnja agonija štediša Ljubljanske i Invest banke.
Visoka predstavnica za nasljedstvo u ministarstvu vanjskih poslova Slovenije, Ana Polak Petrič, ocijenila je presudu Suda kao razočaravajuću. Dodala je da štedišama jesu prekšrena ljudska prava, ali i da je Slovenija odmah nakon osmaostaljivanja isplatila sve devizne štediše.
„Ocjenjujem da je presuda s gledišta nasljedstva veliko razočaranje. Sud nije uvažio činjenice da je federacija koja je u prošlosti preuzela jamstva za devizne štedise raspala i da je zato to pitanje nasljedstva. Države nasljednice imaju po sporazumu o pitanju nasljedstva međunarodno-pravnu obavezu da o tom pitanju pregovaraju i postignu dogovor.“
„Uvjerena sam da ta presuda tu međunarodnu obavezu zemalja nasljednica ne moze poništiti, i tu činjenicu ćemo morati uvažiti u kontekstu provedbe presude i u kontekstu provjere daljnjih postupaka Republike Slovenije“, dodala je.
Predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić za Al Jazeeru kaže: „Devizna štednja neće biti isplaćena odmah i u cjelosti, prvo treba sačekati da ove dvije države donesu zakone kojima će se ovo regulirati. Zatim takvi zakoni moraju proći Vijeće ministara Vijeća Evrope da bi se utvrdilo da su Slovenija i Srbija ispunile svoje zadatke i onda kreće isplate, što moramo vidjeti koje će biti garancije na sve to, recimo te obveznice i način isplate, ko će stajati kao garant da će to biti isplaćeno.“
„Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija mora nam pomoći i objasniti svojim kolegama u Vijeću Evrope o čemu se radi, kako bi se te presude dovele do kraja“, tvrdi Omersoftić.
Bratušek razočarana
Slovenska premijerka u odlasku Alenka Bratušek izjavila je da je razočarana presudom, ali da će je Slovenija poštovati.
„Razočarana sam i još lično mislim da stara devizna štednja spada u sukcesiju. No, istovremeno sam uvijek smatrala da presude sudova treba poštovati, tako da će Slovenija trebati poštovati i ovu“, rekla je Bratušek.
„Mislim da sada imamo godinu dana vremena da donesemo akcijski plan kojim ćemo definirati odakle i kako ćemo osigurati ta sredstva.“
Odluka Evropskog suda za ljudska prava pravedna je i ona se odnosi i na prenesenu štednju, izjavio je hrvatski premijer Zoran Milanović.
„Po meni je to pravedno. Puno smo puta govorili o tome. Naravno, to sad Sloveniju dovodi u dosta kompliciranu situaciju zbog roka i mogućih kamata. U svakom slučaju, obveza je Slovenije da ljudima omogući pravo na uživanje vlasništva. To je isto kao i vikendice slovenskih građana na hrvatskoj obali, kojih je na tisuće i ta njhova imovina ni u jednom trenutku nije osporavana i nije otuđivana. Novac i vikendice, to je isto“, rekao je Milanović.
Dodao je da je cijeli slučaj bio nepotreban. „Da je Ljubljanska banka isplatila štednju, mogla je zadržati povjerenje i biti možda prva banka u Hrvatskoj, ali za to očito nije bilo političke hrabrosti ni mudrosti i evo sad je došla odluka koja je skoro kao kazna“, rekao je hrvatski premijer.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske pozdravilo je donošenje konačne presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, u predmetu Ališić i drugi.
„Očekujemo da će Republika Slovenija, kao članica Europske unije, postupiti po presudi i otkloniti sve zapreke u svom zakonodavstvu za nesmetano namirenje svih štediša Ljubljanske banke, te da će kao većinski vlasnik Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke utjecati i na promptni početak isplate svih štednih uloga, s pripadajućom kamatom“, saopšteno je iz Ministarstva.
Odštete za štediše
Prema podacima udruženja štediša iz Bosne i Hercegovine, oni od Srbije potražuju oko 200 miliona eura.
Istovremeno, oko 420.000 štediša iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske od Ljubljanske banke očekuju oko 185 miliona eura, odnosno oko tri milijarde eura s kamatama.
Prema grubim procjenama, Slovenija bi za štediše Ljubljanske banke iz drugih nekadašnjih republika bivše SFRJ morala u budžetu osigurati za odštete između 200 i 300 miliona eura.
Još u novembru 2012. godine Sloveniji je naloženo da državljanima Bosne i Hercegovine Emini Ališić i Azizu Sadžaku isplati po 4.000 eura odštete te nadoknadi sudske troškove.
Osim toga, Sud je od Slovenije tražio da u roku od šest mjeseci od presude prihvati sistemske mjere za isplatu više od 8.000 sličnih slučajeva štediša u Bosni i Hercegovini, na isti način kako je to bilo omogućeno štedišama Ljubljanske banke u njenim podružnicama u Sloveniji.