Srednjoškolci u Hrvatskoj od jeseni bi i u školskim klupama mogli učiti kako se racionalno ponašati s novcem koji imaju na raspolaganju, kako štedjeti i ulagati ono što imaju, ali i koja prava imaju kao potrošači. U lakšem snalaženju u svijetu financija, u kojem se teško snalaze mnogi uključujući i njihove roditelje, pomoći će im udžbenik o osobnim financijama.
Udžbenik je zajedničko djelo članica Štedopisa – Instituta za financijsko obrazovanje, koje su se, razumijevajući potrebu mladih za jednostavnim objašnjenjima osnovnih pojmova iz financijskog svijeta, ali i savjetima kako se odgovorno ponašati u svijetu novca, odlučile za takav jedinstven pothvat.
Iako bi se u prvi mah pomislilo kako je to samo još jedno opterećenje učenicima, odmah je stigla i popratna dobra vijest za srednjoškolce – nema „bubanja“ stručnih pojmova, niti ocjena.
Ključni cilj stvaranja udžbenika je financijsko opismenjavanje mladih, stjecanje znanja, vještina i stavova potrebnih za donošenje ispravnih odluka o osobnim financijama, razumijevanje uloge novca u stvarnom životu, objašnjenje ključnih financijskih proizvoda i usluga te upoznavanje s pravima i obvezama.
Bez ocjenjivanja
Ekonomistica Marijana Ivanov, koja je u udžbeniku obradila dvije od četiri cjeline – pod naslovima Novac te Financijske institucije i proizvodi – ukazuje kako srednjoškolci danas iz različitih predmeta uče stručno gradivo, pogotovo oni u ekonomskim školama. Već od prvog razreda, navodi, koristi se stručna literatura i predaje isto takvo gradivo, bez obzira radi li se o osnovama računovodstva, menadžmenta, marketinga, teške matematike…
„I svako novo gradivo koje se postavi pred učenike od njih zahtijeva dodatni napor, pa smo odlučile napraviti da udžbenik financijske pismenosti u srednjim školama ne postane dodatni predmet. Olakotna okolnost je da bi to bilo u sklopu dodatnog gradiva, kroz vrlo fleksibilan sustav kako će se to i u okviru kojeg predmeta raditi. Najsretnije od svega je to što usvojeno gradivo nije namijenjeno za ocjenjivanje i ‘bubanje napamet'“, objašnjava Ivanov.
Dodaje kako sve lekcije iz udbenika „s djecom logično proći, pustiti ih da što više sami pročitaju, dati im dosta zadataka koje mogu rješavati i nad kojima se mogu zamisliti“, uz napomenu kako je „najvažnije pobuditi njihovu pažnju i potaknuti razmišljanje“.
„Nije smisao udžbenika da djeca uče napamet koja je koja vrsta platne kartice, ili koja je razlika između banke i stambene štedionice. Bitno je da oni to razlikuju i shvate, ali i da se u svijetu financija znaju snalaziti. Njima kroz život neće trebati stvari koje će naučiti napamet, nego teme koje će razumjeti. Ako to uspijemo postići, onda je to izvrsno“, dodaje.
Nastavnici rade korekcije
Uz Ivanov, na udžbeniku su radile i Andrea Razum (obradila cjelinu o zaštiti potrošača) te Dajana Barbić (planiranje osobnih financija). Njihov rad već sad je vidljiv na stranicama Štedopisa, pa nastavnici koji bi u budućnosti trebali podučavati iz udžbenika imaju priliku upoznati se sa sadržajem, dati svoje primjedbe, sugestije i prijedloge korekcija.
Ideja je i da se udžbenik besplatno distribuira po školama, no konačnu će riječ o tome prihvaćaju li takvu mogućnost poduke o osobnim financijama ipak dati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
U međuvremenu, udžbenik je, uz posredovanje Agencije za znanost i obrazovanje, na posebnom skupu predstavljen nastavnicima iz brojnih srednjih škola, koji će njegov sadržaj posebno provjeriti. U Institutu za financijsko obrazovanje Štedopis nadaju se kako će shvatiti i prepoznati njihovu inicijativu, koja umnogome može pomoći financijskom opismenjavanju mladih.
„Financijska pismenost je kombinacija znanja, vještina, stavova i ponašanja koji su nam potrebni da bismo donijeli ispravnu financijsku odluku. Ono je neobično važno za financijsko blagostanje svakog pojedinca, a time i društva. Financijska pismenost i činjenica da netko zarađuje novac nisu nužno jednake, jer tko nije usvojio potrebna znanja i vještine o upravljanju osobnim financijama i nema samokontrolu pri trošenju, vrlo lako može zapasti u poteškoće čim stekne prvi novac“, ukazuje Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa.
Kako se financijski opismeniti?
Podsjeća kako „svaka financijska odluka nosi individualnu odgovornost i kad smo toga svjesni razumnije se odnosimo prema novcu“. Po njezinom mišljenju, „upravljanje osobnim financijama, kućnim budžetom i kako postati odgovoran potrošač, to bi svi, a naročito mladi, trebali razumjeti i prije nego što se osamostale i sami počnu zarađivati“.
„Veća financijska pismenost povećava i samopouzdanje građana, omogućava aktivnije korištenje financijskih proizvoda. Što je netko financijski pismeniji, to mu je jasnije koliko je, naprimjer, nužno dugoročno štedjeti, stvarati fond za svladavanje nepredvidivih izdataka i za doba mirovine ili razdoblja nezaposlenosti kako ne bi ulazili u dugove koje ne mogu vratiti i, nažalost, završiti u siromaštvu“, zaključuje Ralašić.
Na kraju, dužnička kriza u koju su zapali brojni hrvatski građani, sva sila kredita koje ne mogu otplaćivati i, narodskim rječnikom rečeno, „krpanje kraja s krajem“, mladima zasigurno mogu biti dobar putokaz da se od jeseni – bez opterećenja i prijetnje novim provjerama znanja – okrenu udžbeniku i financijski opismene. Takva će im znanja u današnjem svijetu materijalnih vrijednosti itekako biti korisna.
STUPS: Bestijarijum