Skip to main content

Srbija za devet godina nenamenski potrošila 500 miliona evra od novca namenjenog za ekologiju

Info 22. нов 2019.
3 min čitanja

Srbija je, u periodu od 2010. do 2018. godine, umesto za projekte zaštite životne sredine, nenemenski potrošila gotovo 500 miliona evra, dobijenih od naplate ekološke naknade, pokazalo je istraživanje Ekološkog centra „Stanište“ iz Vršca, koji je danas predstavljen.

„Novac koji je naplaćen od građana i privrede potrošen je nenamenski na svim nivoima vlasti“, kazao je predstavnik Ekološkog centra „Stanište“ Dejan Maksimović, predstavljajući istraživanje o finansiranju zaštite životne sredine u Srbiji od 2010. do 2018. godine.

On je precizirao da je istrašivanje pokazalo da je nenemenski potrošeno oko 288 miliona evra iz republičkog budžeta, koji su bili namenjeni zaštiti životne sredine.

„Na isti načun su lokalne samouprave za tih devet godina potrošile za druge potrebe ukupno oko 98 miliona evra, dok je oko 100 miliona evra potrošeno kroz lokalne eko fondove, ali ne za projekte zaštite životne sredine“, kazao je Maksimović.

Istakao je da je za taj novac moglo da se, na primer, izgradi 20 regionalnih deponija čvrstog komunalnog otpada i da se na taj način reši pitanje upravljanja tim otpadom.

„Naše potrebe su mnogo veće od novca koji prihodujemo od eko nakanada, ali ni to što se prihoduje ne koristi se u potpunosti, jer se planiraju manji rashodi od prihoda, još manje od planiranog se zaista potroši, a i ono što se potroši dobar deo ide za programe koji ne pripadaju oblasti zaštite životne sredine“, rekao je Maksimović.

Kao glavne probleme on je naveo da je država izmenama Zakona o budžetskom sistemu 2015. godine podstakla lokalne samouprave da sredstva od naknade za zaštitu životne sredine troše na druge namene u još većim iznosima nego do tada.

„To opštine obilato koriste i ta pojava kada država ublažava regulativu je prilagođavanje bezakonju„, kazao je Maksimović.

Ukazao je da je problem što se to dešava na svim nivoima vlasti i pitanje je, dodao je, kako da država kontroliše trošenje lokalnih samouprava, kad i ona sama nenamenski troši još veće iznose.

Dodao je da je problem i što je značajno smanjen iznos sredstava koje lokalne samouprave planiraju da utroše u okviru programa korišćenja sredstava fonda za zaštititu životne sredine, a smanjuje se i broj fondova koji postoje u lokalnim samoupravama.

Takođe, značajan broj gradova i opština neutrošena sredstva iz prethodne godine ne evidentira u narednoj godini kao prenete prihode, već rashode u budžetskim fondovima planira bez njih, čak i ispod očekivanih tekućih prihoda.

 „I ono što se kroz fond potroši više od milijardu dinara godišnje odlazi na neke druge stvari, subvencije za recimo javno-komunalna preduzeća, asfaltiranje ulica, izgradnju vodovoda i toplovoda, nabavku autobusa i slično“, kazao je Maksimović.

Istakao je i da javnost ne učestvuje u odlučivanju o sistemu finansiranja zaštite životne sredine.

Zbog toga, kako je naglasio, predlog je da se izmenama Zakona o budžetu vrati namenski karakter prihodima od naknada za zaštitu životne sredine, kao i da se uredi da lokalne skupštine budu nadležne za donošenje programa i usvajanje izveštaja o korišćenju sredstava eko fonda.

Zakonom treba, kako je dodao, propisati i mere koje će se preduzeti u slučajevima kada lokalne samouprave u programu budžetskog fonda za zaštitu životne sredine troše manje novca od iznosa namenskih prihoda iz naknada ili kada u izveštaju prikažu da su sredstva korišćena za aktivnosti koje ne pripadaju ovoj oblasti.

Potrebno je, prema Maksimovićevim rečima, i da nadležno ministarstvo propiše obrazac Programa korišćenja sredstava iz budžetskog fonda i izveštaja o korišćenju sredstava fonda, kao i da ih objavljuje na sajtu.

On je podsetio i da država kandidat za članstvo u EU mora da izdvoji od dva do tri odsto BDP-a za projekte iz oblasti zaštite životne sredine, a po podacima Fiskalnog saveta iz 2018. Srbija troši tek 0,7 procenata BDP-a za te namene.

Podlednje procene pokazuju i da je za prilagođavanje standardima i propisima EU u oblasti zaštite životne sredine Srbiji potrebno oko 15 milijardi evra.

(Beta)