Добро дошли у Републику Српску, Welcome to Republic of Srpska. Tabla sa tom porukom nalazi se na ulazu u zemlju iz pravca Crne Gore, umjesto oznake Bosne i Hercegovine.

Udaljena je nekoliko metara od oznake „Crna Gora, doviđenja“. Tri kilometra dalje postavljena je tabla koja pokazuje da se ulazi u Bosnu i Hercegovinu, a u blizini nje je i granični prijelaz.

Dobrodošlica u blizini graničnog prijelaza Sitnica/Zupci označava ulazak u bosanskohercegovački entitet Republika Srpska.

Ova tabla nije jedina. Napisane ćirilicom i sa porukom dobrodošlice na engleskom jeziku, mogu se vidjeti i u blizini drugih prijelaza, na ulazu u zemlju iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Označavaju ulazak na teritoriju koja pripada Republici Srpskoj, jednom od dva bh. entiteta u BiH. Uz njih je ponekad postavljen i jarbol sa entitetskom zastavom.

Neke od entitetskih tabli nalaze se u zoni graničnih prijelaza, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši ministar prometa i komunikacija BiH Vojin Mitrović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

Prema njegovim riječima, postavljene su unatoč tome što se, prema važećim propisima, u toj zoni može nalaziti jedino tabla sa državnim grbom i natpisom „Bosna i Hercegovina“. U propisima nije precizirano koju površinu obuhvata zona.

„To je sto posto postavljeno u toj zoni, ali ko je nadležan pitanje je“, ističe on za RSE.

Propisi ne daju ni jasan odgovor koja institucija je nadležna za uklanjanje tabli iz graničnog pojasa koje nemaju državnu oznaku.

Bosna i Hercegovina graniči sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom i ima 83 granična prijelaza. Od toga je 55 međunarodnih i 28 za pogranični saobraćaj.

U isto vrijeme, nisu postavljene table dobrodošlice na teritoriji koja pripada Federaciji BiH, drugom bh. entitetu.

Umjesto državnih, entitetske table

„Bilo je, čak, i prijelaza na kojima nije bilo natpisa da ulazite u BiH. Ne znate u koju zemlju ulazite. Također, ne može biti postavljena veća tabla entiteta, nego što je to tabla BiH“, kaže Mirjana Marinković- Lepić iz Naše stranke.

Uz obrazloženje da se radi o nelegalnim oznakama, Marinković-Lepić je prije dvije godine pokrenula inicijativu za njihovo uklanjanje, u vrijeme kada je bila opozicijska zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

No, završena je bez epiloga, zbog toga što se nije moglo utvrditi koja institucija bi trebala ukloniti table. Istovremeno, instance nadležne za granične prijelaze, međusobno su prebacivale odgovornost.

„Nesporno da postoje nelegalne oznake, ali se ne zna ko je nadležan da ih ukloni. To je jedan apsurd i čitava zavrzlama i naprosto niko neće da krene u proces uklanjanja“, kaže Marinković-Lepić za RSE.

Ona je tokom 2021. uputila pitanje Ministarstvu prometa i komunikacija BiH o tome ko je nadležan za uklanjanje tabli. Dobila je odgovor da se radi o Upravi za indirektno oporezivanje i Ministarstvu sigurnosti BiH.

Iz ove dvije institucije su to, pak, demantovali, a table su do danas ostale u zoni graničnih prijelaza.

Prebacivanje odgovornosti

Iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH nije odgovoreno na upit RSE za razgovor o inicijativi za uklanjanje entitetskih tabli na graničnim prijelazima.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH tvrde da odgovore treba potražiti u Ministarstvu prometa i komunikacija, Upravi za indirektno oporezivanje BiH i Graničnoj policiji BiH.

Ističu da je u njihovoj nadležnosti upravljanje i nadzor nad infrastrukturom na graničnim prijelazima.

I dok u Graničnoj policiji nisu odgovarali na upit RSE, u Upravi za indirektno oporezivanje BiH tvrde da se sporne table ne nalaze u „zoni graničnih prijelaza“.

„Mogu se nalaziti odmah do same zone graničnih prelaza, ali u samoj zoni takva obilježja ne postoje. Koliko znam, takvih primjera nema“, kazao je za RSE glasnogovornik Uprave Ratko Kovačević.

No, bivši ministar Vojin Mitrović tvrdi suprotno, te napominje da to „nije nadležnost Ministarstva transporta i komunikacija“.

„Nalaze se definitivno u zoni koja pripada UIO-u i Ministarstvu sigurnosti i neka završe taj dio priče“, navodi Mitrović.

Problem, kaže Mitrović, predstavlja pravna praznina, odnosno činjenica da propisi ne preciziraju jasno ko bi trebao uklanjati nelegalne oznake.

„Oni možda nemaju zakonsku regulativu da to pokrenu i riješe, ali budite sigurni to pitanje treba riješiti. Smatram da to treba biti jedan od zadataka. Neka to stave na dnevni red jer je to u interesu građana“, ističe Mitrović.

Osim što nije jasno ko je nadležan za uklanjanje tabli, nije poznato ni ko je table postavio. Mitrović podsjeća da su javna preduzeća „Putevi Republike Srpske“ ili „Ceste Federacije BiH“, zadužene za postavljanje oznaka na ulazu u državu.

Iz preduzeća „Putevi Republike Srpske“ nisu odgovorili na upit RSE da li su postavili table, a odgovora nije bilo ni iz Ministarstva saobraćaja i veza tog entiteta.

Nova inicijativa?

Mirjana Marinković – Lepić najavljuje da će nastaviti inisistirati na uklanjanju spornih tabli.

Nakon Općih izbora u BiH, održanih u oktobru 2022. godine, preuzela je poziciju predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

No, tvrdi da je sa stranačkim kolegama, koji su aktualni zastupnici u Parlamentu BiH, razgovarala o iniciranju neophodnih zakonskih izmjena kako bi za to bili stvoreni uvjeti za uklanjanje tabli.

Također, motivira je i činjenica da je, nakon izbora, na poziciju ministra prometa i komunikacija BiH imenovan Edin Forto, njen stranački kolega.

„Moraju mijenjati zakon koji se tiče graničnih prelaza. Propisi se moraju sinhronizovati da se decidno zna ko i šta radi u slučaju da su table nelegalno postavljene. Ne mogu prejudicirati da li će biti volje, ali sad je prilika da se proba, u ovom odnosu snaga“, ističe ona.

Zastupnici Naše stranke u Parlamentu BiH, Predrag Kojović i Sabina Ćudić, nisu bili dostupni RSE za razgovor o tome da li će inicirati izmjene Zakona o graničnoj kontroli BiH i ostalih propisa, što bi bio korak ka uklanjanju tabli.

„Kome smeta RS“

Vladajuću većinu u Parlamentu BiH, nakon prošlogodišnjih izbora, formirale su stranke „Osmorke“, među kojima je i Naša stranka, sa zastupnicima Hrvatske demokratske zajednice BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Snježana Novaković Bursać, delegatkinja u Domu naroda i članica SNSD-a, ocjenjuje za RSE da je inicijativa o uklanjanju tabli „besmislena i neprovodiva“, te da neće biti izglasana u Vijeću ministara, ni u Parlamentu BiH.

Novaković Bursać smatra neozbiljnim pristupom da se na primjeru tabli dobrodošlice „testira nova vlast“.

„Stvarno mislim da se radi o gubljenju vremena. Postavlja se pitanje smeta li nekome ustavno uređenje ove zemlje, jer u Ustavu BiH je Republika Srpska jedan od dva ravnopravna entiteta. Kome može da smeta izražavanje dobrodošlice“, kaže ona.

Stavovi građana podijeljeni

I dok institucije prebacuju lopticu odgovornosti kada je riječ o spornim tablama, razlikuju se i stavovi građana BiH ovisno o tome u kojem području su nastanjeni.

Penzioner Slavko Ignjić iz Banjaluke kaže da table ne treba uklanjati, jer „treba da se zna gdje se dolazi“.

„To nam treba da se zna ko smo. Što bi zbunjivalo ljude, svako zna gdje ide. Normalnim građanima ne smetaju, a onima kojima smeta oni mrze i to su neprijatelji države“, kazao je za RSE.

Banjalučanin, koji nije želio da otkiva identitet, kazao je za RSE da table „koje nikoga lično ne vrijeđaju“ ne treba uklanjati. U potenciranju ove teme, on vidi političko prepucavanje.

„Meni to lično ne smeta. E sad, kome to smeta i ko to insistira. Jeste da ima ljudi koji nisu rođeni na prostoru bivše Jugoslavije i ne znaju čitati ćirilicu i tu možda dolazi do zabune“, ističe on.

Za kompanije iz privatnog sektora, koje dobrovoljno prihvate ćirilicu kao svoje službeno pismo, zakon predviđa stimulativne mere, ali ne precizira koje su i kolike te olakšice.

S druge strane, Nerma iz Sarajeva podržava incijativu za uklanjanje tabli dobrodošlice u Republiku Srpsku na graničnim prijelazima. Ove oznake su, kako tvrdi, jedna od primjera „nastavka rata mirnim putem“.

„Sve stvara konfuziju u ovoj državi. Iskreno, nemam osjećaj tog jedinstva državnog kad vidim takve stvari. To me stvarno podsjeća da ovo nije baš normalna država“, ističe ona za RSE.

Džemal iz Sarajeva, također, smatra da entitetskim tablama nije mjesto u zoni graničnih prijelaza.

„Nije u redu, jer stvara zabunu i konfuziju. Treba se držati propisa, to namjerno rade“, kaže on za RSE.

Osim na graničnim prijelazima, table sa natpisima „Dobrodošli u Republiku Srpsku“ proteklih godina su postavljene i u područjima između dva bh. entiteta.

Tako se jedna od njih nalazi na izlazu iz Sarajeva, na mjestu gdje se iz Federacije BiH prelazi u drugi bh. entitet Republiku Srpsku.

(RSE, Foto: Nebojša Kolak)