Slovenski parlament jednoglasno je ratificirao hrvatski pristupni sporazum sa Europskom unijom. U raspravi svi su sudionici naglasili odgovornost dviju država za europsku perspektivu i stabilnost regije jugoistoka Europe.
Slovenski Državni zbor u utorak je jednoglasno – sa 82 glasa za i nijednim protiv – ratificirao Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, čime je Slovenija postala 23. od 27 zemalja članica EU koje su ugovor ratificirale.
„Prisutna su 82 zastupnika. Za je glasalo 82, protiv – nijedan. Konstatiram da je Zakon o ratifikaciji hrvatskog pristupnog sporazuma s EU prihvaćen“, rekao je predsjednik Državnog zbora Janko Veber.
„Europska unija je prostor gdje međusobne odnose građana i država gradimo na poštovanju, dijalogu“, kazala je slovenska premijerka Alenka Bratušek pred izjašnjavanje zastupnika.
„Dragocjeno je živjeti u takvoj okolini. Zato u današnjem svečanom trenutku ratifikacije hrvatskog ugovora treba opet naglasiti važnost poruke članstva Hrvatske u EU. Europa udružuje i stvara važna savezništva. Posebno želimo da ta poruka dođe do svih država Zapadnog Balkana, gdje procesi pridruživanja još nisu završeni. O svemu tome Hrvatska i Slovenija odlučivat će u drugoj polovici ove godine zajedno, kao punopravne članice Europske unije“, naglasila je slovenska premijerka.
Njeno izlaganje nije moglo proći bez spominjanja najvećeg lika slovenske kulture – Franca Prešerna.
„Današnja ratifikacija dokaz je da je europska politika suživota i solidarnosti – i slovenska politika! Kako i ne bi bila, kada nas je Prešern naučio da treba živjeti u svijetu u kojem je susjed – brat, a ne zli dušmanin.“
Izgradnja još boljih odnosa
Hrvatski premijer Zoran Milanović koji je zajedno sa ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić nazočio glasanju u slovenskom Državnom zboru, na kratkoj konferenciji za novinare nakon ratifikacije zahvalio je slovenskim zastupnicima koji su jednoglasno podržali ratifikaciju.
„To je simbolički važno. U demokraciji naravno da ne mogu uvijek svi biti za, uvijek svi za isto rješenje, ali katkad je lijepo to vidjeti“, izjavio je Milanović.
O budućoj suradnji dviju država je kazao:
„Male smo političke nacije, ali znamo što hoćemo i naša suradnja je zadana veličina – na obostranu korist u budućnosti. U biti, ne vidim bližeg suradnika od Slovenije u godinama koje dolaze.“
Hrvatska ministrica sastala se u utorak ujutro u Ljubljani sa svojim slovenskim kolegom Karlom Erjavcem, i najavila bolje odnose dviju država.
„Ovo je za mene jedinstveni slučaj i ne mogu se sjetiti puno takvih primjera u povijesti da je rješavanje nekog problema proizvelo bolje odnose među državama nego što su ono bili prije toga. Ovo vrijeme iskoristili smo ne samo za rješenje problema s kojim smo bili suočeni, nego smo u tom razdoblju izgradili još bolje odnose između Slovenije i Hrvatske nego što su oni bili prije toga“, rekla je Pusić.
Nakon višegodišnjeg slovenskog usporavanja i povremene blokade hrvatskog puta u Europsku uniju na nizu tema – od granice na moru do duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama – najnovija blokada otklonjena je 11. ožujka kad su hrvatski premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša potpisali Memorandum o Ljubljanskoj banci kojim je dogovoreno da se takozvana „prenesena štednja“ Ljubljanske banke (štednja onih hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci koji nisu željeli čekati, nego su pristali da im hrvatske banke isplate tu štednju, pa su hrvatske banke tužile Sloveniju da im nadoknadi taj novac; memorandumom je dogovoreno da se te tužbe zamrznu) pokuša riješiti unutar kompleksa sukcesije.
Dodajmo i da su i predstavnici svih slovenskih parlamentarnih klubova pred glasanje podržali ratifikaciju, naglasili zajedničku odgovornost dviju država za stabilizaciju i europsku budućnost jugoistoka Europe, ali i izrazili uvjerenje da će se Hrvatska držati dogovorenog rješenja oko Ljubljanske banke.
Nakon Slovenije, preostale članice EU koje još nisu ratificirale sporazum ostale su Belgija, Danska, Nizozemska i Njemačka, koja će – kako je već najavljeno biti posljednja koja će ga ratificirati. Međutim, tu nitko ne očekuje nikakve probleme i Hrvatska će 1. srpnja ove godine postati 28.članica Europske unije.
STUPS: Gnezdo orlovo