Slovaci su u počeli glasanje na parlamentarnim izborima na kojima se očekuje tijesna borba između bivšeg ljevičarskog premijera Roberta Fica, koji je obećao ukinuti vojnu pomoć susjednoj Ukrajini, i prozapadnih liberala koje vodi čelnik PS-a Michal Šimečka.

Završne ankete javnog mnijenja pokazale su da su dvije strane u mrtvoj utrci, a očekuje se da će pobjednik prvi dobiti priliku pokušati sastaviti vladu koja će zamijeniti privremenu administraciju koja od maja vodi zemlju od 5,5 miliona stanovnika.

Biračka mjesta otvorena su u 7 sati ujutro, a glasanje završava u 22 sata. Izlazne ankete bit će objavljene nakon zatvaranja birališta, dok će prvi rezultati biti dostupni za nekoliko sati.

Vlada koju bi vodio Fico značila bi pridruživanje Slovačke Mađarskoj među zemljama EU-a koje dovode u pitanje konsenzus bloka o podršci Ukrajini, u vrijeme kad Evropska unija želi zadržati jedinstvo u suprotstavljanju invaziji Rusije.

To bi također Slovačku smjestilo među istočne bivše komunističke države s vladama koje su javno neprijateljski raspoložene prema liberalizmu, među kojima je i Poljska s nacionalističkim PiS-om koji se također suočava s izborima sljedećeg mjeseca.

S druge strane, vlada liberalne Progresivne Slovačke (PS) nastavila bi s istim smjerom u vanjskoj politici, zadržavajući snažnu podršku Slovačke Ukrajini i stavljajući zemlju u prointegracijski i liberalni tabor unutar EU-a.

Ne očekuje se da će Ficov SMER-SSD ili PS, koju vodi potpredsjednik Evropskog parlamenta Šimečka, osvojiti većinu, što znači da će buduća vlada vjerovatno ovisiti o rezultatima više od pola tuceta manjih stranaka, od libertarijanaca do krajnje desnih ekstremista.

Umjereno lijevi Glas Petera Pellegrinija, bivšeg člana SMER-SSD-a i premijera 2018.-2020, smatra se trećim najjačim kandidatom i mogao bi imati presudan utjecaj na sastavljanje vlade. Pellegrini je sve mogućnosti ostavio otvorenima, ali je ove sedmice rekao da je njegova stranka bliža Ficu.

Budžetski deficit

Fico je dobivao na popularnosti zbog svađa unutar koalicije desnog centra čija je vlada pala prošle godine, što je izazvalo održavanje ovih prijevremenih izbora.

Njegovi proruski stavovi prate raspoloženja u slovačkom društvu, tradicionalno relativno prijateljskom prema Rusiji. Ti su osjećaji pojačani proruskim narativima i dezinformacijama na društvenim mrežama.

“Fico je profitirao od sve te tjeskobe koju su donijeli pandemija i rat, bijes koji se širio Slovačkom u posljednje tri godine”, rekao je sociolog Michal Vašečka.

Fico je obećao prekinuti vojne isporuke Ukrajini i težiti mirovnim pregovorima. To je stav blizak onom mađarskog čelnika Viktora Orbana, ali ga odbacuju Ukrajina i njezini saveznici, koji kažu da bi to samo ohrabrilo Rusiju. Također je kritizirao sankcije Rusiji i branio nacionalno pravo veta u EU-u.

No, Fico je u prošlosti bio i pragmatičan vođa, za što strani diplomati i analitičari kažu da bi moglo ublažiti njegov vanjskopolitički zaokret.

Analitičari i diplomati također su rekli da su Slovačkoj, s najvećim ovogodišnjim budžetskim deficitom u eurozoni od gotovo 7 posto bruto domaćeg proizvoda, prijeko potrebni fondovi EU-a za modernizaciju i oporavak. Stoga bi svaka vlada dvaput razmislila prije nego što uđe u sukob s Briselom oko pitanja poput vladavine prava.

(Al Jazeera/agencije, foto: Pixabay)