Godinu dana uo?i opštih izbora, u Bosni i Hercegovini politi?ka situacija nikad napetija. Sa jedne strane, sukob unutar Republike Srpske izme?u vladaju?eg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i opozicije, a sa druge, svakodnevna politi?ka prepucavanja me?u koalicionim partijama sa nacionalnim predznakom – Dragana ?ovi?a i Bakira Izetbegovi?a u Federaciji BiH.

Bosanskohercegova?ki analiti?ari ocjenjuju kako su na snazi retrogradne politi?ke snage koje žele podjelu države na tri etni?ke teritorije.

Predsjednik tuzlanskog Foruma gra?ana Vehid Šehi? isti?e kako ova ideja ne datira od ju?er, ve? je prisutna posljednjih dvadesetak godina.

Kako kaže, sve ukazuje na to – ne poštuju se odluke Ustavnog suda, zakoni, a potpuna odgovornost, prema njegovim rije?ima, leži na politi?kim strankama.

„Bez obzira što je prestao ratni sukob, ciljevi koji su bili postavljeni kod mnogih, po?etkom devedesetih, se pokušavaju u mirnodopskom periodu ostvariti. Ako se kaže da Hrvati treba da žive tamo gdje je bilo Hrvatsko vije?e obrane, onda to asocira na ‘Herceg-Bosnu’ i dovodi do etni?ke podjele Bosne i Hercegovine. Nijedna od strana nije amnestirana odgovornosti“, isti?e Šehi?.

Sigurno postoje snage u bošnja?kom korpusu, ocjenjuje Šehi?, koje bi željele da se „ostvari njihova ideja iz 1993. o proglašenju neke muslimanske Bosne i Hercegovine“.

„Kada prestanu da važe ideologije devedesetih godina, stvori?emo pretpostavku da govorimo o Bosni i Hercegovini kao o jednoj državi koja ?e biti decentralizovana, u kojoj ?e se poštivati sva ljudska i gra?anska prava, u kojoj ?emo biti jednakopravni, u kojem ?e nosilac suvereniteta biti gra?anin, državljanin BiH, u kojem ?e ostvariti sav set prava, a mislim na eti?ki, religiozni identitet. I ako analiziramo ponašanje i postupke ne treba biti dovoljno pametan i mudar, pa shvatiti da je na djelu etni?ka podjela BiH“, poru?uje Šehi?.

Sa ovakvom ocjenom se slaže i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju Žarko Papi?. On navodi da su na politi?koj sceni stranke koje su „kartelske, interesne, polumafijaške organizacije“ i koje etni?ku podjelu traže da bi zadržali svoje interese nad odre?enom teritorijom.

„Bojim se da ?emo mi godinu dana do izbora jedva preživjeti, od konflikata koji ?e se proizvoditi na sve mogu?e na?ine. Sa druge strane, mislim da je svima stalo do neke podjele. Kada je rije? o Bakiru Izetbegovi?, želi da do?e do podjele do tzv. fildžan države, ali da ne bude on kriv. Osnovni problem je struktura politi?kih partija, tako da se gra?ansko i nacionalno mogu objediniti samo ako se u predizbornim programima u prvi plan stave socijalne teme“, navodi Papi?.

„Bosna i Hercegovina je zemlja siromašnih. ?etvrtina stanovništva je siromašna. Izme?u siromašnog Bošnjaka, siromašnog Hrvata i siromašnog Srbina mnogo je više zajedni?kog nego što su njihove nacionalne razlike. Ako se ne artikuliše to što je zajedni?ko, tada bi se moglo definitivno desiti ozbiljne promjene na politi?koj sceni Bosne i Hercegovine“, isti?e Papi?.

I profesorica na sarajevskom univerzitetu Lamija Tanovi? vjeruje kako gra?anska opcija još nije izgubila borbu sa nacionalizmima u zemlji.

Istovremeno, ona ukazuje i na to da su gra?ani apati?ni i nemaju snage da vjeruju kako ?e se nešto na bolje promijeniti.

„Me?utim, sve zavisi od toga ho?e li gra?anske partije uraditi neke istorijske korake koje do sada niko od njih nije bio u stanju da uradi. Ukoliko bi se razvila ideja o Bosni i Hercegovini kao gra?anskoj državi u narednih nekoliko sedmica, onda ima nade. Ina?e, ne znam šta ?e biti sa nama“, navodi Tanovi?.

Žarko Papi? tvrdi da Bosni i Hercegovini trebaju „nova lica, nešto radikalno, novi programi kod opozicije“.

„Ne možete vi probuditi gra?ane bilo koje nacije tako što ?ete držati pres-konferencije. Kada ste vidjeli da je neko iz takozvanih socijaldemokratskih partija otišao u štrajk me?u radnike? Kada ste vidjeli da neko od njih ima radnika iz proizvodnje koji može neposredno iznijeti šta ga boli? Normalne artikulacije ne?eg novog imate samo me?u nekoliko analiti?ara u zemlji, a me?u tim partijama toga nema. Živo se nadam da ?e se tu nešto promijeniti“, rije?i su Papi?a.

Malo je onih koji vjeruju da ?e se nešto drasti?nije promijeniti i na izborima za godinu dana. Prije svega što, kako kaže Vehid Šehi?, još nisu promijenjene uredbe Ustava, nije provedena odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdi?-Finci, u kojoj se, i pored tri konstitutivna naroda, daje pravo i drugima da se kandiduju na izborima.

„A onda kada se promijeni Ustav, promijeni?e se u temeljnim odredbama Izborni zakon BiH koji je diskriminatorski, jer je u skladu sa diskriminatorskim Ustavom. Vjerovatno ?e i Evropska unija imati u budu?nosti jedan druga?iji odnos prema vlastima u Bosni i Hercegovini, koji su vrlo slatkorje?ivi kada su u pitanju evropski standardi, ali kada ih treba preto?iti u naš svakodnevni život, onda se pojavljuje taj famozni vitalni nacionalni interes i vrlo ?esto ga zloupotrebljavaju predstavnici politi?kih stranaka koje svoju politi?ku filozofiju baziraju na tom nacionalnom interesu“, zaklju?uje Šehi?.

(Dženana