Profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu Nikola Samardžić u jutarnjem programu televizije 7 kazao je da i vlast i opozicija u Srbiji snažno podržavaju Jakova Milatovića i da je ta medijska mašinerija uspjela da pokoleba građane koji su 2006. izglasali nezavisnu Crnu Goru.

„I vlast i opozicija u Srbiji su udružili sva sredstva i energiju da podrže kandidata za kojeg se i Vojislav Šešelj opredijelio. Politika Šešelja u Srbiji jeste nažalost i dalje paradigmatična i ova podrška koju je njegovom kandidatu dao i Dragan Đilas, nezvanični lider opozicije u Srbiji, samo podsjeća na tu činjenicu da mi zapravo nismo uspjeli da napustimo Šešeljevo okrilje, da većina političkih lidera u Srbiji nažalost dijeli njegovo osnovno uvjerenje. I Vučić i Đilas upregli su cijelu medijsku mašineruju u podršci Šešeljevom kandidatu u Crnoj Gori“, kazao je Samardžić.

Podsjetio je da većina građana Srbije dijeli stav vodećih političara vlasti i opozicije.

„Većina građana i građanki Srbije ne smatra Crnu Goru nekim drugim narodom i nekom drugom nacijom i nije sasvim jasno zašto je neophodno da Crna Gora bude nezavisna. Naročito većina ne podržava njeno članstvo u NATO-u i njeno približavanje Evropskoj uniji“, kazao je Samardžić.

Kao razloge sadašnje neizvjesnosti u Crnoj Gori, Samardžić navodi grešku ranije vlasti da prepozna opasnost te snagu politike i medija u Srbiji i u Crnoj Gori koji su pokolebali neke pobornike nezavisne Crne Gore.

„Politička slabost sistema koji je uspostavljen nakon nezavisnosti je što nije dovoljno uzimao u obzir, mislim na političke lidere i organizacije, sve opasnosti koje su prijetile i koje su se pojavljivale niti su uzimali u obzir sva ona osporavanja koja su pratila proglašenje nezavisnosti Crne Gore. … Ključna promjena koja je nastupila u Crnoj Gori u protekle tri godine je da su ključni mediji u Srbiji i u Crnoj Gori pokolebali ono biračko tijelo koje se 2006. opredijelilo za nezavisnost“, ocijenio je Samardžić.

Kazao je da predstojeći drugi krug predsjedničkih izbora predstavlja sukob sekularizma i teokratije, te prelamanje drugih konflikata.

„Bio sam u jednoj grupi veoma odgovornih ljudi, upozorili smo na koji način će se odvijati događaji u Crnoj Gori i zašto prije svega nije dobro da se Crna Gora odriče svoga sekularnog karaktera. Na predstojećim predsjedničkim izborima nemamo samo jedno političko nadmetanje dvije političke opcije nego imamo i sukob sekularizma i teokratije, ali ne one teokratije iz koje je nastala nezavisna Crna Gora, imamo sukob Srbije i Crne Gore kao dvije države koje nisu uspjele da uspostave dobre odnose, i konačno sukob Zapada i Rusije koji se ogleda u agresiji Rusije na Ukrajinu. Istovjetnu agresiju je Rusija pokušala proteklih godina od 2016. da izvede nakon prve agresije na Ukrajinu prvo i u Crnoj Gori“, kazao je Samardžić.

(Portal Analitika, foto: privatna arhiva)