Skip to main content

Ruski novinari pojašnjavaju novi zakon FSB-a: Zašto se ruski špijuni plaše dece?

Planeta 30. okt 2025.
3 min čitanja

"Pored prevencije i stavljanja „potencijalnih prestupnika“ među mladima na crnu listu, sada postoji i pritisak za strožom represijom i kažnjavanjem"

Sve veći popis meta Federalne službe bezbednosti Rusije (FSB) sada uključuje novu kategoriju Rusa – tinejdžere.

Špijunska agencija sačinila je zakon kojim bi FSB službenici mogli učestvovati u radu dečjih komisija širom zemlje i prikupljati obaveštajne podatke o takozvanoj „problematičnoj mladeži“ za državne crne liste i baze podataka, pojašnjavaju u analizi za Cepa.org Irina Borogan i Andrej Soldatov, ruski istraživački novinari i suosnivači Agentura.ru koji prate aktivnosti ruske tajne službe.

Nova FSB-ova imperija zatvora i pritvora, ponovno pokrenuta ovog leta, takođe će biti uključena u sistem za sprečavanje maloletničkog kriminala.

Lubjanka otvoreno priznaje da je ovaj potez reakcija na pokušaje ukrajinskih sigurnosnih službi da regrutuju rusku mladež.

Ruska deca su rutinski uhvaćena u pokušajima sabotaže od početka pune invazije na Ukrajinu 2022. godine. Deca su regrutovana za različite sabotaže – od paljenja železničke opreme do eksplozija na vojnim bazama.

Na primer, u septembru 2024., FSB je uhapsio dva 16-godišnjaka zbog paljenja helikoptera na vojnoj bazi u Omsku, Zapadna Sibirska regija. Priznali su da im je nepoznata osoba preko Telegrama ponudila 20.000 dolara i dala upute.

Prema službenim statistikama za prošlu godinu, 308 tinejdžera je privedeno sudu za „zločine protiv javne bezbednosti“, uključujući 48 za terorizam, a još 39 je kažnjeno za zločine protiv ustavnog poretka.

Izgleda da je FSB željan da ponovo uvede staru praksu KGB-a u prevenciji političkih „zločina“, poznatu kao profilaktika.

U sovjetskom periodu, to je značilo biti pozvan u lokalnu državnu ustanovu, u sobu sa vratima obloženim lažnom kožom koja je služila kao zvučna izolaciju, gde bi službenik državne bezbednosti izneo opcije za buntovnu osobu i posledice neposlušnosti koje su mogle da variraju od uništenja bilo kakve šanse za uspešnu karijeru do zatvorske kazne.

Danas, izgleda, uloge tih posebnih soba preuzeće kancelarije komisija za maloletnike koje deluju u svakoj ruskoj regiji. Ali to je verovatno samo prvi korak.

Ako tinejdžer odbije da se pokori, sledeći poziv mogao bi biti u zatvor pod kontrolom FSB ne bi li moguće posledice bile jasnije i detetu i porodici.

Nova legislativa deo je šireg obračuna Kremlja sa tinejdžerima. Pored prevencije i stavljanja „potencijalnih prestupnika“ među mladima na crnu listu, sada postoji i pritisak za strožom represijom i kažnjavanjem.

Zakon kojim se snižava starosna granica krivične odgovornosti za zločine vezane za sabotažu sa 16 na 14 godina upravo je prošao prvo čitanje u Državnoj Dumi i uskoro bi trebalo da postane zakon.

Pored toga, nova legislativa će ukinuti zastarevanje za sve zločine vezane za sabotažu, ukinuti uslovne kazne za učešće u sabotirajućim organizacijama i ograničiti pravo na uslovni otpust dok se ne odsluži tri četvrtine kazne.

FSB je takođe od početka rata u Ukrajini dodavao maloletnike na zvanične liste terorista, zajedno sa islamističkim ekstremistima.

Još od 2022. ruske službe bezbednosti su zauzete ponovnim uvođenjem sovjetskih metoda, brzo se vraćajući unazad kroz istoriju u potrazi za inspiracijom – od KGB-a iz 1980-ih, preko poststaljinističkih agencija iz 1950-ih, pa čak i do Staljinove tajne policije iz 1940-ih.

Ova tendencija sugeriše da FSB možda u budućnosti usvoji rane prakse sovjetskih službi bezbednosti za „problematičnu omladinu“.

Uostalom, KGB i FSB su oduvek hvalili osnivača ČeKe (sovjetske tajne policije), Feliksa Dzeržinskog, za njegov navodni saosećajni odnos prema uličnoj deci ostaloj bez roditelja zbog revolucije i Građanskog rata.

Njegovi obožavaoci retko pominju da su njegovi naslednici 1935. doneli rezoluciju pod nazivom „O merama za borbu protiv maloletničke delinkvencije“, kojom je starosna granica krivične odgovornosti snižena na 12 godina. Kazne su uključivale i smrt.

Ova brutalna mera bila je podstaknuta pismom maršala Klimenta Vorošilova upućenim rukovodiocima sovjetske države, u kojem je predložio državnu egzekuciju dece, pozivajući se na rast kriminala među maloletnicima u Moskvi – uključujući incident u kojem je sin zamenika tužioca ranjen od strane devetogodišnjeg dečaka.

Sovjetskim vlastima to je izgledalo kao napad na državnog službenika, tj. kao čin terorizma. I ova logika veoma podseća na logiku sadašnjeg režima.

Ponovno uvođenje sovjetskih represivnih praksi prema tinejdžerima je dovoljno zabrinjavajuće, ali to je daleko od kraja kampanje. Naprotiv, izgleda da označava početak novog trenda.

(Danas, foto: Pixabay)