Osam mjeseci od početka ruske agresije na Ukrajinu, jasno je da predsjednik Vladimir Putin nije ostvario ciljeve u susjednoj zemlji kako je prvobitno planirao, ocjenjuju stručnjaci, dodajući da razlog tog neuspjeha treba tražiti u ogromnoj pomoći Zapada Kijevu, ali i korupciji zbog koje ruska vojska ipak nije toliko sposobna i opremljena kako se činilo.

I ne samo da Kremlj nije uspio ostvariti plan u Ukrajini, nego je Putinov svijet “manji nego ikada ranije”, kako to tvrdi Angela Stent s istraživačkog instituta Brookings i autorica knjige Putin’s World: Russia Against the West and With the Rest u tekstu koji je objavio Foreign Policy.

Sa potrošenih 61,7 milijardi dolara, ruska vojska se našla među pet najvećih potrošača u 2020. godini, koji zajedno čine 62 posto globalnih vojnih izdataka. Na prvom mjestu su Sjedinjene Američke Države, slijedi Kina, Indija, Rusija (na četvrtoj poziciji), te Velika Britanija.

No, čini se kako je novac koji je trebao biti utrošen na obuku i opremu ruske vojske završio u džepovima pojedinaca.

Premda su ruski vojni stručnjaci imali decenije nesmetanog pristupa tehnologiji i gotovo neograničene novčane resurse za istraživanje, za napade na Ukrajinu posljednjih dana koriste dronove uvezene iz Irana. Iran je u međuvremenu obećao Rusiji isporučiti i projektile zemlja-zemlja, uz još bespilotnih letjelica, prema dvojici visokih iranskih dužnosnika te dvojici iranskih diplomata, koji su govorili za Reuters.

Lažna slika

Ruski tužitelj Sergej Fridinski od 2011. godine upozorava na kriminal prisutan „u svim vojnim rodovima i u svim flotama“. Samo te godine vođeni su postupci zbog korupcije protiv šest generala i više od 170 drugih visokih vojnih dužnosnika. Otkriveno je, naprimjer, da su piloti u bazi Lipetsk morali mjesečno plaćati određeni iznos svojim nadređenim.

„Stanje u ruskim oružanim snaga rezultat je nekoliko faktora, a jedan od njih svakako je sveprisutna korupcija koja razara društvo, usporava napredak i desetkuje mogućnosti jer kažnjava sposobne za dobit podobnih“, rekao je Al Jazeeri Denis Avdagić, sigurnosni analitičar konsultatske kompanije Ideje novih medijskih strategija (INMS) iz Zagreba.

„Nadalje, činjenica je da su zapadne sankcije ranije, a od početka agresije na Ukrajinu daleko ozbiljnije nanijele štetu zemlji koja se tehnološki integrirala sa zapadom. Bez vrhunske tehnologije sa zapada, ruska tehnologija vraća se na razinu sovjetskih dostignuća“, rekao je Avdagić, dodajući da „ruska vojska pokazuje razinu povjerenja u vlastitu državu“.

„Propaganda je stvarala mitsku snagu ruske vojske, realnost je nešto drugo i nju sad gledamo“, dodao je Avdagić.

Korupcija kao rak rana cijelog društva

Korupcija nije problem samo u ruskoj vojsci; ona je rak rana za cijelu rusko društvo. Prema podacima Transparency International (TI) iz 2017. godine, najmanje jedan od tri Rusa je morao dati mito. Više od 133 milijarde eura je ruska država izgubila zbog korupcije između 2014. i 2017. godine. Do ovog zaključka je došlo i rusko Državno tužilaštvo. Skrivene brojke bi mogle biti još veće.

U Rusiji mala grupa ljudi kontrolira vladu i državu. Govoreći o tome je li moguće da Putin bude svrgnut s vlasti zbog neuspjeha kojeg ruska vojska bilježi posljednjih dana u Ukrajini, Andrew Weiss, stručnjak iz thinktanka Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu, podsjetio je novinare agencije Reuters da je ruski predsjednik okružen lojalnim saradnicima.

„Pokažite mi osobu koja bi ušla u Putinov ured i rekla mu ‘gotovo je s tobom’“, rekao je Weiss.

(Al Jazeera, foto: Twitter)