Iako su ruske diplomate ranije bile ključni dio vanjskopolitičke strategije Vladimira Putina, situacija se vremenom promijenila, a mnogi postavljaju pitanje – da li diplomatija u Rusiji uopće ima svoju ulogu ili je u potpunosti izgubila kompas.

Britanski BBC pitao je bivše zapadne diplomate kao i nekadašnje zvaničnike u Kremlju da analiziraju stanje ruske diplomtije.

U razgovoru sa novinarima, diplomate su se osvrnule na razgovore sa ruskim zvaničnicima koji su se vodili prije nekoliko godina te su pojasnili kako je taj period neuporediv sa današnjim.

„U oktobru 2021. godine, američka državna podsekretarka Viktoria Nuland otišla je na sastanak u rusko ministarstvo vanjskih poslova u Moskvu. Čovjek preko puta bio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, kojeg je Nuland poznavala decenijama i s njim se uvijek slagala. Američke kolege Rjabkova su vidjeli kao praktičnog, mirnog pregovarača – nekoga s kim bi mogli razgovarati čak i kada su odnosi dvije zemlje narušeni. Međutim, na sastanku su stvari djelovale drugačije. Rjabkov je pročitao zvanični stav Moskve sa papira i nije želio započeti razgovor sa Nuland. Ona je bila šokirana tim potezom te je Rjabkova i njegova kolege opisala kao robote sa papirima“, piše BBC.

Iako je Putin na početku mandata bio zainteresovan za saradnju sa Zapadom, situacija se u međuvremenu značajno promijenila.

„Tada, na početku svog mandata, Putin je bio nestrpljiv da izgradi veze sa Zapadom. Ruske diplomate bile su ključni dio Putinovog tima, pomažući u rješavanju teritorijalnih sporova sa Kinom i Norveškom, vodeći pregovore o dubljoj saradnji sa evropskim zemljama. Međutim, kako je Putin postajao sve moćniji i iskusniji, postajao je i sve uvjereniji da ima odgovore na sva pitanja i da su diplomate nepotrebne“, rekao je analitičar Aleksandar Gabujev.

Prvi signal da počinje novi hladni rat stigao je 2007. godine govorom gospodina Putina na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

„U 30-minutnom monologu, optužio je zapadne zemlje da pokušavaju da izgrade unipolarni svijet. Ruske diplomate slijedile su njegov primjer. Godinu dana kasnije, kada je Rusija izvršila invaziju na Gruziju, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je navodno opsovao svog britanskog kolegu Davida Milibanda pitajući ga: ‘Ko si ti da mi držiš predavanja?'“, navodi se.

Sličnu situaciju prošli su i američki zvaničnici, a detalje sastanaka sa Putinom objasnio je nekadašnji zvaničnik u Obaminoj administraciji Ben Rhodes.

„Rhodes se prisjetio kako je predsjednik Obama doručkovao s Putinom 2009. godine, u pratnji narodnog orkestra. On kaže da je Putina više zanimalo da predstavi svoj pogled na svijet nego da razgovara o saradnji i da je ruski lider okrivio Obaminog prethodnika, Georgea Busha za izdaju Rusije“, poručio je.

U tom novom sistemu diplomatije u kojem klasični razgovori nisu poželjni, kao zvijezda ruske diplomatije istaknula se Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.

„Marija Zaharova, koja je postala glasnogovornica ministarstva 2015. godine, simbol je ovog novog poglavlja. Prije nje, diplomate su se ponašale kao diplomate, govoreći rafiniranim izrazima. Sa dolaskom Zaharove, brifinzi ministarstva vanjskih poslova postali su spektakl. Zaharova je često vikala na novinare koji su joj postavljali teška pitanja“, kaže bivši zvaničnik ministarstva vanjskih poslova Boris Bondarev, koji je podnio ostavku u znak protesta zbog rata.

Njene diplomatske kolege su krenule istim putem. Bondarev, koji je nekada radio za misiju Rusije pri UN-u u Ženevi, prisjeća se jednog sastanka na kojem je Rusija blokirala sve predložene inicijative, što je navelo kolege iz Švicarske da se žale.

„Rekli smo im: ‘Pa šta je problem? Mi smo velika sila, a vi ste samo Švicarska'“, objasnio je.

Bondarev se prisjetio i večere u Ženevi u januaru 2022. kada se Sergej Rjabkov sastao sa američkim zvaničnicima. Prva zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman nadala se da će spriječiti invaziju na Ukrajinu kroz pregovore koji su trajali 11 sati.

„Bilo je užasno. Amerikanci su rekli: ‘Hajde da pregovaramo.’ I umjesto toga Rjabkov počinje da viče: ‘Treba nam Ukrajina! Nećemo nikuda bez Ukrajine! Uzmite sve svoje stvari i vratite se na granice NATO-a iz 1997. godine. Rjabkov je uvijek bio veoma ljubazan i sa njim je zaista lijepo razgovarati. Sada lupa šakom po stolu i priča gluposti“, zaključio je Bondarev.

(Klix.ba, foto: Pixabay)