"Ovdje možete vidjeti lične predmete, a iza priče o ljudima kojima su ti predmeti pripadali"
„Priče iz Srebrenice“ izložba je koja kroz svjedočenja preživjelih, ličnih predmeta i priča žrtava genocida u Srebrenici 1995. godine želi posjetiocima približiti patnje ljudi tokom najbrutalnijeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, kažu iz Memorijalnog centra Srebrenica (MCS).
Izložba je nakon Tuzle, Kozarca i Mostara stigla i u Sarajevo i biće otvorena do 11. jula, dana kada se u Potočarima obavlja ukop pronađenih posmrtnih ostataka žrtava i obilježava godišnjica genocida u Srebrenici.
Direktorica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, ustanove u kojoj je izložba postavljena, Elma Hašimbegović pohvalila je rad MCS koji „najmanje pet godina vrlo intenzivno radi na prikupljanju predmeta, oralne historije, priča i bavi se, zapravo, poslom kojim se trebao baviti od početka“.
„Postoje mnogi načini na koji moramo i možemo pričati o Srebrenici. Na nama muzejima i memorijalima je taj teški zadatak, kako svake godine održati sjećanje“, rekla je Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH.
Tokom identifikacije Huse Begovića pronađena je i jedna vunena čarapa, koja je ručni rad njegove supruge Azre. Huso je bio učesnik Marša smrti, puta na koji su krenuli Srebreničani u ljeto 1995. godine kako bi došli do slobodne teritorije, odnosno do Tuzle ili Kladnja.
Posljednji put je viđen u blizini Konjević-Polja, a ekshumiran je iz masovne grobnice Kamenica kod Zvornika.
„Ne mogu reći ‘uživajte u izložbi’, ali čitajte je pažljivo i zamislite se nad svakom od ovih priča“, poručila je tokom otvaranja izložbe direktorica Muzeja Elma Hašimbegović.
Amra Begić, pomoćnica direktora Memorijalnog centra Srebrenica (MCS), rekla je kako je važno vidjeti mlade ljude na otvaranju izložbe u Sarajevu.
„Iako smo najavili ideju ove izložbe tek u oktobru prošle godine, iza ove izložbe je puno više mjeseci, pa i godina rada“, kazala je Begić.
Azir Osmanović iz MCS-a je kazao da se izložba sastoji od dva dijela. „Ovdje možete vidjeti lične predmete, a iza priče o ljudima kojima su ti predmeti pripadali. Na ovim televizorima vidjećete svjedočenja nekih od preživjelih svjedoka o određenim temama vezanim za genocid u Srebrenici“, kazao je Osmanović.
„Predstavljeno je pet predmeta povezanih s pet žrtava genocida u Srebrenici čije su priče ispričane na panoima, a do sada nisu eksponirane. Tako smo i birali priče onih o kojima se manje pričalo u javnosti. Tu su naočale, tabakera, džemper, čarapa i kaiš“, dodao je Osmanović.
Snage Vojske Republike Srpske su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka. Do sada su identifikovani posmrtni ostaci 6.955 osoba.
Za genocid u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
U Memorijalnom centru u Potočarima 11. jula 2023. bit će ukopano 30 žrtava genocida. Nekompletna tijela pronađena su u nekoliko grobnica koje su pripadnici Vojske Republike Srpske više puta prekopavali i prebacivali tijela kako bi prikrili tragove zločina.
Izložba će biti otvorena do 11. jula, dana kada se u Potočarima obavlja ukop identifikovanih posmrtnih ostataka žrtava i obilježava godišnjica genocida u Srebrenici.
Alem Bajramović (RSE)