Skip to main content

Preminula Isidora Žebeljan

Kultura 29. sep 2020.
2 min čitanja

Jedna od najprominentnijih i najizvođenijih srpskih kompozitorki na svetskoj muzičkoj sceni Isidora Žebeljan preminula je u 54. godini, saopštila je Srpska akademija nauka i umetnosti.

Njen odlazak je veliki gubitak za SANU i celokupnu srpsku i svetsku umetnost i kulturu, navodi se u saopštenju SANU.

Kako javlja RTS, Žebeljan preminula je posle duge bolesti.

Kompoziciju je studirala na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi akademika Vlastimira Trajkovića, a od 2002. je bila profesorka kompozicije na istom fakultetu, i to kao prva žena profesor kompozicije u Srbiji. Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabrana je 2006, a za redovnog 2012. godine. Pored toga, bila je član Svetske akademije umetnosti i nauke.

Pažnju internacionalne javnosti Isidora Žebeljan je privukla operom „Zora D“, koja je premijerno izvedena u Amsterdamu 2003, u režiji Ser Dejvida Pauntnija. Od tada je neprekidno dobijala porudžbine najznačajnijih svetskih festivala, ansambala i institucija, od Venecijanskog bijenala do Fondacije Berlinske filharmonije.

Muziku Isidore Žebeljan izvode najznačajniji ansambli današnjice, kao što su Oktet Berlinske filharmonije, Bi-bi-sijev simfonijski orkestar, Geteborški simfonijski orkestar, Academy of St. Martin in the Fields, Bečki simfoničari, Brodski kvartet i mnogi drugi.

Njene kompozicije se redovno izvode po čitavoj Evropi, Izraelu, Dalekom Istoku, Americi, Africi i Australiji. Autorski kompakt diskovi njene muzike objavljeni su u Nemačkoj i Velikoj Britaniji.

Akademik Isidora Žebeljan je bila jedna od najistaknutijih savremenih srpskih kompozitorki muzike za pozorište i film.

Komponovala je muziku za četrdeset pozorišnih predstava u svim značajnim kućama u Srbiji, Norveškoj, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Za svoj rad na tom polju tri puta joj je dodeljena Sterijina nagrada. Pored toga, dobitnica je velikog broja nagrada i priznanja za svoj rad, kako u Srbiji tako i u inostranstvu.

Neka od njenih najvažnijih dela su: opere „Zora D“, „Maratonci“, „Simon izabranik“, „Dve glave i devojka“, „Nahod Simon“; orkestarska dela „Konji Svetog Marka“, „Zujte strune“, „Escenas picaras“; koncertantna dela „Igra drvenih štapova“ za hornu i gudače, „Frula i flamingosi“ za klarinet i orkestar; „Tri čudne ljubavi“ za violinu i orkestar i ciklus pesama za glas i orkestar „Rukoveti“.

(N1, Foto: Beta)